Hrvatski premijer Andrej Plenković u Europskom parlamentu u Strasbourgu na prvoj ovogodišnjoj plenarnoj sjednici predstavio je prioritete hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije za sljedećih šest mjeseci.
»Republika Hrvatska je danas prvi put za kormilom Europske unije, a na putu našeg razvoja europska integracija bila je jasan putokaz u reformama koje smo poduzimali. Veselim se uspješnoj suradnji s Europskim parlamentom u sljedećih šest mjeseci u želji da našim građanima pokažemo da od Unije imaju opipljive koristi«, poručio je Plenković. Naglasio je kako je prioritet pravovremeni dogovor o novom zajedničkom proračunu EU i da se mora nastaviti s financiranjem politika ključnih za razvoj mlađih država članica.
Kazao je kako hrvatski primjer »doista daje jednu dodatnu simboličnu vrijednost sljedećem sastanku na vrhu u Zagrebu«.
»Iz tog razloga, nadamo se da ćemo na tom sastanku uputiti jasnu poruku našim partnerima u jugoistočnoj Europi koji se još uvijek nalaze u nekoj vrsti europskog predvorja, odnosno čekaonice. Možemo im reći – nastavite li provoditi reforme i ispunite li sve kriterije za pristupanje, vaša europska perspektiva neće biti dovedena u pitanje«, dodao je. 
»Slogan hrvatskog predsjedanja je snažna Europa u svijetu punom izazova. Ta snaga potrebna nam je iz dana u dan i sada moramo biti vrlo konstruktivni i snažni kako bismo se usprotivili destruktivnim težnjama«, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Ustvrdila je kako je Hrvatska samo u tri desetljeća od zemlje koja je bila u ratu stekla svoju nezavisnost i postala punopravna članica EU-a. Čestitala je premijeru na jedinstvu, ustrajnosti hrvatskih građana kako bi to ostvarili.Program hrvatskog predsjedanja usmjeren je na četiri glavna prioriteta: Europa koja se razvija, Europa koja povezuje, Europa koja štiti i Europa koja je utjecajna. Teme kojima će se hrvatsko predsjedništvo baviti obuhvaćaju Brexit i dugoročni proračun EU-a – Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027. Osim toga, u središtu interesa ovog predsjedanja bit će i zemlje zapadnog Balkana, kao i Istočnog partnerstva (Armenija, Azerbajdžan, Bjelorusija, Gruzija, Moldavija i Ukrajina), najavili su hrvatski dužnosnici.