Priroda i društvo

Skoro pa ništa od zimovanja

Nova godina, nove želje, nova putovanja, nove ideje, nova destinacija. Čak mi je i kufer nov. 
Negdje baš oko mog rođendana je krenula priča o zimovanju. Prvo kao o nečemu o čemu maštamo, ali se vrlo vjerojatno neće dogoditi, a sada već priča ide u pravcu otvaranja mogućnosti odlaska. Sve češće sjedimo za internetom i istražujemo povoljna skijališta i neke financijski pristupačnije, a dovoljno interesantne destinacije. Ne znam koji je put bio »klikovan«, ali smo u neki uži krug ubacili Slovačku i ona nam se najprimamljivije smiješi trenutno.

Tatre

Posljednjih godina se Slovačka često spominje, ali mnogo manje u kontekstu zimovanja, a mnogo više kao destinacija na koju mnogi odlaze u potrazi za poslom i bilo mi je čudno kada su mi je predložili za skijanje. No, trebalo mi je nekoliko trenutaka i u glavi sam se već pela na Karpate. Naravno, gdje ćemo mi nego odmah na najviše dijelove Karpata, a to su Tatre, planinski lanac koji je ujedno i prirodna granica između Slovačke i Poljske. Čak je i Poljska bila spomenuta kao moguća destinacija, ali je presudilo što se dužinski veći dio Tatri nalazi u Slovačkoj, a u njoj je smješten i najviši vrh, Gerlahovski štit koji se nalazi na 2.655 mestara nadmorske visine. Ima mnogo podjela kod ovog planinskog vijenca, a glavna je na Istočne i Zapadne Tatre. Istočne Tatre se dijele na dva planinska vijenca – Beljanske Tatre i Visoke Tatre koji broje oko 25 vrhova kojima se nadmorska visina kreće oko 2.500 metara. Južno od Visokih Tatri su i Niske Tatre koje se prostiru kroz istočnu i središnju Slovačku. Mnogo je lakše sve posložiti gledajući kartu, ovako bez nje bi moglo biti konfuzno. Oba planinska vijenca, i Visoke i Niske Tatre, su nacionalni parkovi. Nacionalni park Niske Tatre je osnovan 1978. godine, a najviši vrh mu je Đumber sa svojih 2.042 metra nadmorske visine i brojnim kilometrima šuma. Nacionalni park Visoke Tatre je osnovan 1949. godine, a od 1993. nalazi se pod zaštitom UNESCO-a.

Najviša, najveća i najzabavnija

Ovo gore je sasvim dovoljno od općih podataka, vrijeme je prste zagrijati pisanjem o skijaškim stazama. Najveći ski kompleks u Slovačkoj je Jasná, malo naselje smješteno na Niskim Tatrama, u centru Slovačke. O njezinoj veličini svjedoči podatak da će Jasna 2022. godine biti domaćin Zimskih olimpijskih igara. Naravno, ovdje nije riječ samo o stazama za profesionalce, ima i onih za početnike i djecu i sve je skrojeno u 49 km ski staza. Skijaška sezona ovdje traje od prosinca do travnja i uvijek ima dovoljno snijega, ski liftovi besprijekorno funkcioniraju, a tu je i staza Bijeli put zadužena za noćno skijanje, kao i snježni park Otupine. Jasno je, Jasna je pravi izbor i za svakoga nudi po nešto, a posebno joj se raduju i oni koji vole ekstremnije spustove, jer ima mnogobrojne divlje piste. Ovaj ski kompleks prednjači kada su skijališta Istočne Europe u pitanju.
Nakon najvećeg, na red dolazi najviše skijalište Tatranska Lomnica. Nalazi se u samom srcu Visokih Tatri. Ima ukupno 12 staza koje su na prvom mjestu prilagođene početnicima, a onda je posebno interesantan podatak da je upravo ovdje i najstrmija i najviša ski staza u Slovačkoj, Lomnické Sedlo, čiji vertikalni pad iznosi 1.300 metara.
Omiljena destinacija za sve koji skijaju s djecom je svakako Snow Park Donovaly, naselje Donovaly smješteno u samom srcu Slovačke, na obroncima Sirovih Tatri i nacionalnog parka Velika Fatra. Ovdje možete pronaći baš sve u vezi s aktivnostima na snijegu, od vožnji sanjkama, klizanja, staza za noćno skijanje, parka za ljubitelje slobodnog stila i snowboarda, vlakića za djecu, škole skijanja, ogromnog zabavnog parka za djecu, do paraglajdinga.
Manje izvikane destinacije su dobile šansu svojom pristupačnijom ponudom koju prave i time je ispravljena nepravda kojom su one bile u sjeni i s nedovoljno publiciteta. Radujem se snježnim vrhovima Karpata.
Gorana Koporan

Najave

20. 09. - Jesenje prelo u Surčinu

H. R. | 20. rujna 2026.

U nedjelju 20. rujna s početkom u 17 sati, kreativna sekcija Hrvatske čitaonice Fischer organizira manifestaciju Jesenje prelo koja će se održati u porti katoličke crkve Presveto Trojstvo u Surčinu.

24. 09. - Predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«

H. R. | 24. rujna 2026.

NIU »Hrvatska riječ« organizira predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«, koje će biti održano u četvrtak, 24. rujna, u »Sjenici« na »Risarskom salašu« (Bajmački put 2) u Đurđinu. Početak je u 18 sati.

15. 05. - 26. 09. - Tavankutsko kulturno lito

H. R. | 26. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Matija Gubec« i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta i ove godine priređuju tradicionalnu manifestaciju »Tavankutsko kulturno lito« i u okviru nje brojne događaje koji su počeli sredinom svibnja i traju do kraja rujna.

26. 09. - XVI. Tavankutski festival voća

H. R. | 26. rujna 2026.

XVI. Tavankutski festival voća i autohtonih rukotvorina bit će održan 26. rujna na Etno salašu Balažević s početkom programa u 10 sati.

03. 10. - Miholjski koncert u Slankamenu

H. R. | 3. listopada 2026.

Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo Stjepan Radić priređuje Miholjski koncert koji će se održati u subotu 3. listopada u Hrvatskom domu u Novom Slankamenu, s početkom u 18 sati.

10. 09. - Izložba Gorana Kujundžića u Beogradu

H. R. | 8. listopada 2026.

U prostorijama Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu otvorit će se izložba radova Gorana Kujundžića, akademskog slikara-grafičara, redovitog profesora na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.