Lider DSHV-a ukazao na sporni twitt
Izostanak osude Vacićeve 
božićne »čestitke«

Predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov ukazao je prošloga tjedna na izostanak osude istupa lidera Srpske desnice Miše Vacića koji je na svojem twitteru katoličke vjernike nazvao »pripadnicima latinske hereze« te im sugerirao da Božić slave kada i pravoslavci.
»Svim pripadnicima latinske hereze želim sretan Božić. Da ste živi i zdravi i da se dogodine vratite u vjeru svojih predaka pa da ubuduće zajedno slavimo Božić kada mu je vrijeme. Živi bili i sve najbolje«, napisao je Vacić.
Žigmanov je to na svojem twitteru prokomentirao sljedećim riječima: »I ovako se u Srbiji znade čestitati Božić! I? Nitko nije reagirao? I? Treba li onda zaključiti da se u Srbiji danas toleriraju prijeteći tonovi koji se iznose spram, recimo, katolika?« 
Od srbijanskih medija jedini se portal espreso.rs osvrnuo na Vacićevu provokativnu poruku, koju je nazvao kontroverznom, i objavio reakcije nekih čitatelja.

Hrvatska predsjeda 
Vijećem EU

Hrvatska je u siječnju preuzela predsjedanje Vijećem Europske unije. Države članice na toj se poziciji izmjenjuju svakih šest mjeseci, a Hrvatskoj je ovo prvo predsjedanje od kad je ušla u Europsku uniju 2013. godine. 
Dok predsjedaju Vijećem, države članice blisko surađuju u tročlanim skupinama poznatima pod nazivom trio. Taj je sustav uveden Ugovorom iz Lisabona iz 2009. Trio određuje dugoročne ciljeve i priprema zajednički program utvrđujući teme i glavna pitanja koja će Vijeće rješavati u razdoblju od 18 mjeseci. Na temelju tog programa sve tri zemlje pripremaju svoje detaljne šestomjesečne programe.
Sadašnji trio čine predsjedništva Rumunjske, Finske i Hrvatske. Ona su zajednički program i smjernice dogovorila u siječnju 2018., a prioritet im je proračun Europske unije za razdoblje od 2021. do 2027., takozvani višegodišnji financijski okvir.
Predsjedništvo ima dvije glavne zadaće – planiranje i predsjedanje sastancima u Vijeću i sastancima njegovih pripremnih tijela te predstavlja Vijeće u odnosima s drugim institucijama EU.
Premijer Andrej Plenković najavljuje »eksploziju« međunarodnih aktivnosti, kako prenose hrvatski mediji. Već 7. siječnja u Zagreb dolazi predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, 8. siječnja Plenković putuje u Pariz na razgovor s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, a 9. i 10. siječnja u Zagreb dolazi predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Tjedan nakon toga, 14. siječnja, Plenković će u Strasbourgu u Europskom parlamentu predstaviti program hrvatskog predsjedanja, a 15. siječnja u Bruxellesu će svečano biti obilježeno preuzimanje predsjedništva. Odmah nakon toga Plenković putuje u Berlin na razgovor s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.
»Prava eksplozija međunarodnih aktivnosti, što je normalno kada država preuzima predsjedanje«, rekao je Plenković novinarima nakon završetka sastanaka na vrhu Europske unije.
Prvi dosje na kojem će hrvatsko predsjedništvo raditi vezan je uz Brexit i pripremu početka pregovora o budućim odnosima s Velikom Britanijom.
Z. S.

Izborna utrka 
za Pantovčak

Iz hrvatskog Ministarstva uprave izvijestili su da je zaključen popis birača i da je na njemu 3.860.095 osoba s pravom glasa koje će imati mogućnost glasati u drugom krugu izbora za predsjednika Hrvatske u nedjelju, 5. siječnja 2020., prenosi Hina.
U popis birača, zaključno s 27. prosincem, upisano je 3.860.095 birača, i to 3.681.175 s prebivalištem u Hrvatskoj po općinama i gradovima, te 178.920 bez prebivališta u Hrvatskoj, koji su aktivno registrirani, potvrdili su iz Ministarstva uprave.
Dakle, pravo glasanja na ovim izborima imaju i hrvatski državljani s prebivalištem izvan Hrvatske, pa tako i oni koji žive u Srbiji. Glasanje će se u Srbiji provoditi na biračkim mjestima u Konzularnom uredu Veleposlanstva Hrvatske u Beogradu (Kneza Miloša 82) i Generalnom konzulatu Hrvatske u Subotici (Maksima Gorkog 6).
U prvom krugu predsjedničkih izbora pobijedio je Zoran Milanović, kandidat stranaka okupljenih oko Socijaldemokratske partije s 29,5 posto osvojenih glasova, a s njim će u drugi krug aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, koju je podržala Hrvatska demokratska zajednica, s osvojenih 26,6 posto glasova.
Z. S.