Rođen u Plavni, osam godina živio u Požegi, a potom se trajno naselio u Zagrebu, pripovjedač, pjesnik, glazbenik i jezikoslovac dr. Josip Andrić (1894. – 1967.) povezao je kulturom prostor koji je danas u dvije države (Srbiji i Hrvatskoj). U povodu 125. obljetnice njegova rođenja dr. Andriću odužila se Požega, odnosno tamošnja Glazbena škola i Gradski muzej, priredivši omaž program kojega su činili koncert, izložba i predavanje. Iako je u tome slavonskom gradu živio i stvarao osam godina, Andrić je Požegi posvetio brojna (više od pedeset) glazbena djela i zahvaljujući njemu sačuvano je čak 508 pučkih napjeva požeškog kraja. 
U omaž program su bili uključeni i Hrvati iz Srbije – Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata koji je pomogao u realizaciji izložbe o Andriću te HGU Festival bunjevački pisama iz Subotice čiji su tamburaši, uz domaće učenike i profesore, sudjelovali na koncertu na kojem su izvedena Andrićeva djela nastala dok je živio u Požegi.

Zanimljivi eksponati

Na izložbi Pod požeškim brdima (naslov jedne od Andrićevih skladbi) u predvorju Glazbene škole izloženi su artefakti iz Andrićeva osobnog života, a među ostalim i njegova tambura.
»Profesor Vojislav Temunović posjeduje veliku količinu Andrićevih notnih zapisa koje je rado ustupio kao građu za izložbu. Preko Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata došli smo do još materijala, ali i do tambure Josipa Andrića koja je ovdje izložena. Kada je pronađena tambura, nađeno je i raspelo koje je Andrić dobio od pape, pojedini spisi i fotografije među kojima je i njegova posljednja slikana prije smrti. Sve to se također našlo na izložbi«, kaže Mira Temunović iz HGU-a Festival bunjevački pisama.  

»Rodni glazbeni grad« 

Autorica izložbe je viša kustosica u požeškom muzeju Maja Žebčević Matić, a izložbu je otvorio gradonačelnik Požege Darko Puljašić.
»Prije 55 godina Požega se jednim prekrasnim koncertom na kojem su izvođena njegova djela posvećena Požegi Andriću odužila još za života. Mi smo sada osjetili potrebu prirediti ovaj omaž, s obzirom na to da je Andrić umnogome doista zadužio Požegu, ne samo što je zbog njega i njegovih djela ovo postao najopjevaniji grad u Slavoniji, nego što se vlastitim radom uporno vraćao Požegi i na neki način mu je ovdje bila glazbena baza. Požegu je doživljavao kao svoj rodni glazbeni grad. Doista, željeli smo da Glazbena škola i Gradski muzej zajedno podsjete sve građane na to što je bio Josip Andrić«, rekla je Maja Žebčević Matić.
Suradnja Glazbene škole u Požegi i HGU-a Festival bunjevački pisama iz Subotice traje više godina i intenzivna je. Na početku koncerta, kao i na otvorenju izložbe, ravnatelj Glazbene škole u Požegi Alen Kovačević se zahvalio svim profesorima i učenicima na velikom angažmanu u realizaciji programa kojim se Požega odužuje Andriću. Na koncertu u dvorani Glazbene škole orkestar HGU-a izveo je Bunjevačku elegiju, a solistica Magdalena Temunović skladbu Tambura Paje Kolarića. 
Gosti iz Vojvodine su ovom prigodom imali prilike upoznati i kulturno-povijesne znamenitosti Požege.
S. Jurić