Povijesna strana

Voj­na kra­ji­na

Usprkos pismenim obećanjima o vojnoj pomoći, Ferdinand Habsburški nije izvršavao obveze vezane za obranu Hrvatske, već se posvetio borbi protiv Ivana Zapolje. Taj je sukob onemogućio uspješnu obranu države pred naletima Osmanlija. 
Dok u Zapadnoj Europi potkraj 15. i početkom 16. stoljeća započinje razdoblje napretka i razvoja trgovine i prometa, u Hrvatskoj teku suprotni procesi: propadaju gradovi, uništavaju se putovi, a područja zahvaćena ratom ostaju bez stanovnika koji se sele na sigurnija područja. 
KARLOVAC: Godine 1579. na ušću Korane u Kupu sagrađena je moderna utvrda koja je po zapovjedniku Dvorskoga ratnog vijeća nadvojvodi Karlu dobila ime Karlovac. Zadaća te utvrde bilo je onemogućivanje presijecanja hrvatske države na dva dijela i zaštita slovenske pokrajine od osmanlijskih provala. U temelje utvrde uzidano je nekoliko stotina glava osmanlijskih zarobljenika što pokazuje okrutnost i praznovjerje ljudi ranoga novog vijeka.
GENERALATI: Zaustavljanju osmanlijskog prodora u hrvatske zemlje prethodilo je nekoliko elemenata:
- postojeće obrambene utvrde povezane su u dva generalata, slavonski sa sjedištem u Varaždinu i hrvatski sa sjedištem u tek izgrađenom Karlovcu
- naseljavanje stanovnika u opustjele krajeve uz crte razdvajanja 
- unutarnja kriza Osmanlijskoga Carstva.
Uspostava Vojne krajine, osim vojno-strateške zadaće, ispunila je i političku zadaću Habsburgovaca. Potkraj 16. stoljeća područje Vojne krajine izdvojeno je iz vlasti Hrvatskoga sabora i ovlasti bana (Banska krajina je područje uz rijeku Kupu sjeverno od Karlovca do južno od Siska – to se područje i danas naziva Banovina) i stavljeno pod izravnu vlast bečkog dvora.
SERHAT: Serhat je osmanlijska vojna krajina. Pogranična područja imala su posebnu državnu skrb, a stanovnici su imali mnoge povlastice. Mnogi uopće nisu plaćali poreze, a sav je plijen bio u rukama onih koji su opljačkali protivnika, civila ili vojnika, svejedno. Na zapovjedna mjesta dolazili su carevi pouzdanici, koji su organizirali tajnu službu – prisluškivali su neprijatelja te širili netočne vijesti o nadolazećim udarima osmanlijske vojske.
Najave

12. 05. Izložba: 1100 godina Hrvatskog kraljevstva u Rumi

H. R. | 12. svibnja 2026.

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata u suradnji sa župom Uzvišenja svetog Križa u Rumi priređuje izložbu 1100 godina Hrvatskog kraljevstva, tragom milenijske proslave u Bačkoj i Srijemu.

30. 1. – 1. 6. Snimi kratki film mobitelom o materijalnoj kulturnoj baštini Hrvata u Srbiji

(ZKVH) | 1. lipnja 2026.

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata raspisuje nagradni natječaj za učenike srednjih škola

SNIMI KRATKI FILM MOBITELOM O MATERIJALNOJ KULTURNOJ BAŠTINI HRVATA U SRBIJI 

Predstavite materijalnu kulturnu baštinu svoje sredine!

Natječaj traje od 30. siječnja 2026. do 1. lipnja 2026.

06. 07. - 11. 07. XV. Seminar bunjevačkog stvaralaštva u Tavankutu

H. R. | 11. srpnja 2026.

Seminar bunjevačkog stvaralaštva, koji se organizira petnaesti put, bit će održan od 6. do 11. srpnja u Tavankutu u organizaciji HKPD-a Matija Gubec. Tema ovogodišnjeg seminara je Dužijanca.