Nitko točno ne zna odakle potječe fraza »buvlja tržnica«. Prema jednom od popularnih predanja, njezini korijeni sežu od 19. stoljeća i bazara u Parizu, gdje se prodavala roba zaražena buhama. S buhama ili bez njih, subotički Buvljak zauzima prostor od gotovo 40 tisuća četvornih metara, s oko 1.500 tezgi i 230 lokala, odnosno oko dvije tisuće prodajnih mjesta. 
Godišnje ovdje pazari preko tri milijuna ljudi, što Buvljak čini jednom od najfrekventnijih tržnica u širem okruženju. Kupci je posjećuju zbog jeftinih stvari, dok je prodavači vole zbog profita, ljudi i mogućnosti. Dobar odnos cijene i kvalitete, te veliki asortiman robe na jednom mjestu glavni su razlozi zašto je ova tržnica desetljećima toliko popularna među Subotičanima, koji subotom i nedjeljom prijepodne vole lagano, s noge na nogu prošetati i razgledati ponudu, a vrlo je vjerojatno da će svaki puta sresti nekog poznatog i porazgovarati, možda skupa popiti kavu. 
Dakako, tu su i kupci iz drugih dijelova zemlje i iz inozemstva, među kojima svakako prednjače susjedi Mađari. Oni u velikom broju dolaze vikendom i to ponajviše radi povoljnih cijena odjeće, hrane i kozmetike, a kao poznati gurmani kući se ne vraćaju bez da kušaju roštilj i ostalu hranu koja se priprema u brojnim ugostiteljskim lokalima subotičkog Buvljaka. Ova jedinstvena tržnica također je često na mapi shopping tura i gostiju iz Hrvatske i BIH, ali i iz Češke i Slovačke, kaže ravnatelj AD Tržnica Branislav Joka, pod čijom se upravom nalazi Buvljak. 
»Buvljak je jedan od prepoznatljivih brendova Subotice i nezaobilazna je postaja većini turističkih tura koje autobusima dolaze u naš grad. Zanimljiv je gostima iz ostalih dijelova Srbije, ali i strancima, ponajviše iz susjednih zemalja. Posjećenost ove tržnice je iz godine u godinu sve veća, pa tako tijekom ljeta bude i do 300 tisuća posjetitelja mjesečno.«

Cijena zakupa tezgi na razini mjesečne plaće

Kada je riječ o drugoj strani, odnosno o prodaji, svoj kruh ovdje našlo je nekoliko tisuća ljudi, od kojih većina godinama unatrag odolijeva ekonomskim turbulencijama i uspješno plovi buvljačkim vodama. 
Lokali su gotovo svi u privatnom vlasništvu, kao i tzv. Savić hala gdje se prodaju kozmetika i prehrambeni proizvodi, dok su tezge najvećim dijelom vlasništvo AD Tržnice, čijih 70 posto kapitala pripada Gradu, a preostalih 30 posto malim dioničarima.
Borba za opstanak i uspješnu prodaju na Buvljaku najprije podrazumijeva dobru poziciju na tržnici, odnosno dobiti tezgu u najposjećenijim halama. Neki su spremni platiti visoku cijenu zakupa za pravu tezgu, ali do nje mogu doći isključivo putem javnog nadmetanja.
Naime, izdavanje slobodnih tezgi provodi se temeljem licitacije, koja se jednom mjesečno održava u prostorijama Tržnice. Razlog za ovakav način izdavanja prodajnih mjesta jest transparentan pristup i izbjegavanje zlouporaba prilikom uzimanja tezgi u zakup, pojašnjava Joka. 
»Na dražbi tezgu dobiva kupac s najvišom ponudom, što ujedno predstavlja iznos mjesečne zakupnine koja će se plaćati u idućih godinu dana, koliko traje ugovor o zakupu.
Oglasi za dražbu objavljuju se u medijima, na oglasnoj ploči Buvljaka, a potrebne informacije mogu se dobiti i od naših uposlenika koji su svakodnevno na raspolaganju u uredu na Buvljaku i zaduženi su, među ostalim, i za pripremu dražbe slobodnih tezgi. Osim toga, informacije o slobodnim tezgama i ostalim aktualnostima mogu se dobiti i putem mjesečnika Glasnik, koji izlazi od srpnja ove godine, na srpskom i mađarskom jeziku.«
Sve slobodne tezge uglavnom se odmah ponovno iznajme, osobito ukoliko se nalaze na atraktivnim prodajnim mjestima. Cijena zakupa, ovisno o hali, kreće se od 3 do 15 tisuća dinara, dok pri licitaciji najam određene tezge dostigne brojku i od preko 50 tisuća dinara. Prodavačima svakako najzanimljivija jest Hala 1, gdje se poglavito prodaje odjeća i kreće se najveći broj kupaca budući da se nalazi kod glavnog ulaza u tržnicu. Tu se cijene mjesečnog zakupa tezgi kreću između 30 i 50 tisuća dinara. 
Poneka slobodna tezga uvijek postoji, ali razlog je uglavnom lošija pozicija glede prodaje. Takvom se smatra Hala 3, u kojoj se zakupci tezgi žale na slabiji promet, ali ipak ne odustaju od prodaje, kaže Joka.
»Hala 3 je teže uočljiva kupcima, jer se nalazi u sredini i nekako se sve događa oko nje, a ponajmanje u njoj. Tu su najjeftinije tezge, od kojih je polovica u vlasništvu privatnog poduzeća Peščara, a polovica je u vlasništvu AD Tržnice. Plan je u neko dogledno vrijeme doslovce otvoriti tu halu kako bi se privukao veći broj kupaca. Izuzev ove hale, prodajni prostori u svim ostalim halama su zauzeti.« 
On je naveo da je uspješnost naplate zakupa tezgi preko 90 posto, a da obično zapne tijekom zime kada prodavači imaju slabiji promet. Tržnica je za redovite platiše uvela određene pogodnosti, što je, kako kaže, pridonijelo još većem stupnju naplate potraživanja od zakupaca. 
»Oni koji isplate odjednom cjelogodišnji zakup imaju 20% popusta na taj iznos, dok je za redovito mjesečno podmirenje zakupa popust 10%, što je osobito značajno za korisnike više tezgi. S druge strane, uvijek ima i slučajeva nepoštivanja plaćanja zakupa u propisanom roku, što rezultira sudskom tužbom, a raskid ugovora o zakupu obostrano je moguć, nakon čega slijedi dražba tezge.«
Osim skupih i manje skupih tezgi, Buvljak ima mjesta i za one malo manje ambiciozne prodavače koji žele ponuditi kupcima svoje stare stvari po simboličnim cijenama. Zakup prodajnog mjesta na tzv. stareškoj tržnici iznosi 50 dinara i podrazumijeva donošenje stare prostirke ili deke na koju se posloži i prodaje polovna odjeća i obuća, knjige, kućanski uređaji, ali pokatkad i vrijedni starinski predmeti i ukrasi. To je dio Buvljaka koji Subotičane podsjeća na početke rada ove tržnice 80-ih godina prošloga stoljeća, kada se primjerice od Poljaka kupovala roba za prilično sitan novac. Stareška tržnica zauzima dio parkinga koji se nalazi unutar Buvljaka, a koji je znatno profitabilniji od zakupa prodajnog mjesta na starežu. Međutim, uprava Tržnice ipak ne planira ništa mijenjati budući da je starež podsjetnik na početke rada ove tržnice i još uvijek je rado posjećen vikendom. Čar je u tome što se nikada ne zna kada se može pojaviti nešto zanimljivo sa starih subotičkih tavana.

Buvljak nije konkurencija tržnim centrima

Kada je u pitanju plaćanje poreza, moglo bi se na temelju činjenice da se na Buvljaku ne dobije fiskalni račun zaključiti da se radi o izbjegavanju plaćanja poreza i samim tim stvaranju nelojalne konkurencije spram obrtnika koji posluju izvan tržnice. Međutim, Branislav Joka kaže da zakupci tezgi uredno plaćaju porez i da je stupanj naplate visok, kao i da različit koncept Buvljaka i trgovina u gradu isključuje mogućnost međusobne konkurencije.
»Zakupci tezgi isključivo moraju biti registrirani za obavljanje određene gospodarske djelatnosti, odnosno registrirani poduzetnici ili vlasnici poljoprivrednog gospodarstva. Dakle, Porezna uprava prihoda nema problema sa zakupcima na Buvljaku, jer svoje obveze glede doprinosa i ostalih pristojbi uredno plaća preko 90 posto njih. Što se tiče konkurencije, smatralo se da bi trgovački centar Shoppi ili kineska robna kuća na Korzou možda mogli imati slab promet, s obzirom na to da su građani navikli kupovati na Buvljaku. Međutim, pokazalo se kroz ovih par godina, od kada su otvoreni, da posluju sasvim dobro.«

Postavljen najsuvremeniji video nadzor

Što se sve i na koji način prodaje na Buvljaku prilično često podložno je provjeri od strane mjerodavnih inspekcija, od tržišne i financijske pa do sanitarne, ističe naš sugovornik i dodaje da se također dva puta godišnje radi analiza zdravstvene ispravnosti proizvoda u mliječnoj hali i da su rezultati do sada svaki puta bili zadovoljavajući.
Mliječna hala raspolaže sa 17 rashladnih vitrina, od kojih je 14 zakupljeno, tri su trenutačno izdane samo vikendom, a u istom dijelu nalazi se i Zelena tržnica s 200 tezgi. Pod upravom Tržnice su i zelene tržnice na Paliću i u Aleksandrovu, Auto i Stočna tržnica u neposrednoj blizini Buvljaka, te prošle godine renovirana mješovita tržnica u Bajmaku.
»Na tržnici u Bajmaku, koja je ranije bila u privatnom vlasništvu, osigurali smo tri rashladne vitrine tako da se na tržnicama pod našom upravom više ne prodaju mliječni proizvodi, meso i jaja izvan ovih vitrina. Osim toga, prošle godine smo u Bajmaku također renovirali tezge, osigurali sanitarni čvor, postavili ogradu, osvjetljenje i uveli video nadzor, tako da je to sad jedna druga priča. U idućoj fazi radova će biti proširen parking i u planu je natkrivanje tržnice. Tržnica u Aleksandrovu je mala, ima 18 prodajnih mjesta i na granici je profita što se našeg poduzeća tiče, ali je potrebna mještanima tog dijela grada. Potpuno je ograđena, noću zaključana i vrlo dobro uređena, tako da mogu reći da nam je na ponos. Dugoročni plan je da se na isti način uredi i tržnica na Paliću, s 84 prodajna mjesta, koja bi se izgledom trebala uklopiti u palićku arhitekturu, budući da se nalazi u turističkom središtu naselja«, naveo je Branislav Joka. 
Što se ostale infrastrukturne opremljenosti tiče, pijaća voda i toaleti su osigurani na nekoliko mjesta na Buvljaku, a ono što je u planu u skorije vrijeme jest natkrivanje tzv. nultog platoa, koji se nalazi između Hale 1 i Savić hale. Branislav Joka kaže da je u tijeku izrada projektne dokumentacije i da će projekt biti realiziran iduće godine, pri čemu je, kako je naveo, riječ o vrlo zahtjevnom projektu budući da će zbog radova biti potrebno izmjestiti 140 tezgi koje se trenutačno nalaze na tom prostoru, što se mora izvesti na temelju prethodnih konzultacija s prodavačima. 
Ravnatelj AD Tržnice na koncu je dodao da je sigurnost i zaštita prodavača, kupaca i robe koja je uskladištena na Buvljaku na visokoj razini. Osim policijske službe, pokazala se potreba za dodatnim video nadzorom, koji je tijekom prošle i ove godine pojačan, što je, kako je istaknuo, pridonijelo otkrivanju nekih neriješenih pitanja u svezi počinjenih kaznenih djela na ovoj tržnici. Postavljanjem najsuvremenijeg video sustava pokriven je gotovo svaki pedalj tržnice uključujući i okolne ulice, a ujedno je putem ovog sustava omogućeno i evidentiranje podataka o mjesečnom broju ulazaka na tržnicu.
Marija Matković