Kolumna

Zidovi se grade ili ruše

U arhitekturi u teoretskom smislu zid je prostorni element koji razdvaja prostor. Primjera radi: unutarnji i vanjski prostor. U konstruktivnom smislu poznajemo noseće zidove, koji se mogu izraditi od raznih materijala i najčešće služe za nošenje tavanice, krova itd. Pregradni ili nenoseći zidovi pak služe za prosto razdvajanje unutarnjih prostora; npr. najjednostavnija unutarnja pregrada je paravan ili, kako se još zove, i španjolski zid koji se lako postavlja ili se prosto sklopi. No, postoji i jedan nevidljivi imaginarni zid, možemo ga nazvati i mentalni zid, koji se nalazi u svima nama. Ovi mentalni zidovi po pravilu se jako teško uklanjaju, ali je i to moguće. Navest ću primjer iz vlastitog života. Tijekom studija sprijateljio sam se s nekoliko ljudi. Jedan se zvao Zoran R. koji je bio iz Kruševca. Tijekom jednog razgovora pitao me je: »Kakvo je to ime Žombor?«. Odgovorio sam mu: »Staro mađarsko pogansko ime i ne može se prevoditi ni na jedan jezik, a značenje mu je: jak kao bizon«. Kada sam ovo izrekao, odjednom sam osjetio da se između nas pojavio jedan nevidljivi zid. Poslije izvjesne šutnje, ja sam ga upitao: »Šta je, Zoki, nešto nije u redu?«. Nakon kratke stanke rekao mi je: »U mojoj porodici mrze Mađare, jer su oni ubili mog dedu u Prvom svetskom ratu!«. Upitao sam ga: »A šta smo to mi krivi?!«. Odgovorio mi je: »U pravu si! Ko im (...) mater, na leto ćeš doći kod mene u goste«. Tako se i dogodilo: otac, majka i brat su me tjedan dana kraljevski ugostili, nitko nije ni spomenuo prvi Veliki rat i iz Kruševca sam otputovao s puno novih dojmova i saznanja. Znači, neki mentalni zidovi se mogu prevladati. Ako se to želi!

Neki poznati zidovi

Najpoznatiji u svijetu je Veliki kineski zid, čiji su pojedini dijelovi građeni u 3. stoljeću p.n.e., a služili su u međusobnim ratovima lokalnih moćnika. Najpoznatiji i najbolje izgrađeni dio je gradila dinastija Ming u 17. stoljeću naše ere, uglavnon protiv nomadskih plemena. Uz njega su vezane i dvije neistine: prva da je vidljiv iz svemira, a druga da je on u svojoj dužini jedinstvena građevina. Najpoznatiji jedinstveni zid izgrađen je u 2. stoljeću na sjeveru današnje Velike Britanije u dužini od 120 km. Gradio ga je car Hadrijan i zato se zove i Hadrijanov zid. Ipak, u Europi u naše vrijeme najpoznatiji je bio Berlinski zid, koji su u Istočnoj Njemačkoj službeno nazivali »Antifašistički obrambeni zid«. On je izgrađen za jednu noć, 12. kolovoza 1961. godine. Prvo je podignut zid od bodljikave žice i iskopani su jarkovi. U cijeloj dužini građen je na teritoriju Demokratske Republike Njemačke, te ostale okupacijske sile: SAD, Francuska i Engleska nisu imali povod vojno intervenirati protiv četvrte okupacijske sile SSSR-a. Ovaj moment se smatra vrhunskim događajem tijekom »hladnog rata«. Službeno opravdanje za podizanje zida bilo je to da je 1961. godine svakog mjeseca s teritorija Istočne Njemačke 30.000 ljudi bježalo u zapadni dio zemlje. Uz ovaj zid je vezana i poznata pjesma grupe Pink Floyd, The Wall (Zid) koju su svirali na koncertu ispred zida. Simbolično, prvi proboj ovog zida je uradila Mađarska, kada je početkom 1989. godine otvorila svoju granicu prema Austriji, naravno uz dogovor s Gorbačovom. Službeno, zid je srušen prije 30 godina, 9. listopada 1989. Upravo ovih dana bila je višednevna proslava ovog događaja u Njemačkoj, ali i u svijetu. Skoro godinu dana kasnije dvije Njemačke su se ujedinile, to jest službeno Istočna Njemačka se priključila Saveznoj Republici Njemačkoj, i tako je izgubila svoju državnost. Svi analitičari se slažu da razlike između Zapadne i Istočne Njemačke ni danas nisu iščezle (plaće, razvijenost privrede, pogrdni naziv »ossi« itd.). Svi rukovodeći ljudi su sa zapada, jedino je kancelarka Angela Merkel iz istočnog dijela države.  

Što smo mi radili u to vrijeme?

Kada je srušen »Berlinski zid«, koncem lipnja na »proslavi 600. godišnjice izgubljene bitke« tadašnji predsjednik Srbije je na skupu na Gazimestanu najavio nove bitke, pa čak i ratove. Prethodne godine je krenuo u ujedinjenje »Srbije iz tri dijela«, kada je »jogurt revolucijom« ukinuta autonomija Vojvodine. Tadašnjem rukovodstvu pripisuju da je, poput vodstva III. Reicha, želio ujediniti sve Srbe u jednu državu. Ovaj pothvat je rezultirao raspadom SFRJ. Danas njemački narod živi u tri države, a Nijemci su »uspješno iseljeni iz bivšeg socijalističkog bloka: Poljske, Ukrajine, Češke, Mađarske i nekadašnje SFRJ. Dio Srba je slično prošao. Od strane najodgovornijih rukovodilaca naše lijepe Srbije, po mojoj procjeni, umjesto da se ruše, ponovo se zidaju mentalni zidovi naspram susjednih naroda (npr. postavljanje spomen ploče generalu poginulom prilikom opsade Vukovara). Istina, po riječima našeg predsjednika, prilikom zajedničkog otvaranja istočnog kraka Koridora 10 prema Bugarskoj i mi rušimo zidove, spajanje autocestom dvije države je isto što i rušenje »Berlinskog zida«! Čini mi se da nisu srušeni ni mentalni zidovi unutar naše republike – postoji strah od veće autonomije Vojvodine, strah od regionalizacije itd. Pitam se kada će biti srušeni nevidljivi mentalni zidovi? 

Najave

20. 09. - Jesenje prelo u Surčinu

H. R. | 20. rujna 2026.

U nedjelju 20. rujna s početkom u 17 sati, kreativna sekcija Hrvatske čitaonice Fischer organizira manifestaciju Jesenje prelo koja će se održati u porti katoličke crkve Presveto Trojstvo u Surčinu.

24. 09. - Predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«

H. R. | 24. rujna 2026.

NIU »Hrvatska riječ« organizira predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«, koje će biti održano u četvrtak, 24. rujna, u »Sjenici« na »Risarskom salašu« (Bajmački put 2) u Đurđinu. Početak je u 18 sati.

15. 05. - 26. 09. - Tavankutsko kulturno lito

H. R. | 26. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Matija Gubec« i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta i ove godine priređuju tradicionalnu manifestaciju »Tavankutsko kulturno lito« i u okviru nje brojne događaje koji su počeli sredinom svibnja i traju do kraja rujna.

26. 09. - XVI. Tavankutski festival voća

H. R. | 26. rujna 2026.

XVI. Tavankutski festival voća i autohtonih rukotvorina bit će održan 26. rujna na Etno salašu Balažević s početkom programa u 10 sati.

03. 10. - Miholjski koncert u Slankamenu

H. R. | 3. listopada 2026.

Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo Stjepan Radić priređuje Miholjski koncert koji će se održati u subotu 3. listopada u Hrvatskom domu u Novom Slankamenu, s početkom u 18 sati.

10. 09. - Izložba Gorana Kujundžića u Beogradu

H. R. | 8. listopada 2026.

U prostorijama Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu otvorit će se izložba radova Gorana Kujundžića, akademskog slikara-grafičara, redovitog profesora na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.