Predstavništvo Hrvatske gospodarske komore (HGK) u Srbiji, sa sjedištem u Beogradu, otvoreno je 2001. godine i radilo je do 2013. kada je odlukom vodstva Komore zatvoreno. Nakon stanke od nekoliko godina, ponovno je otvoreno u travnju 2018. godine.
»Temeljna zadaća nam je promicanje i zastupanje interesa hrvatskog gospodarstva«, kaže na početku razgovora za naš tjednik aktualni direktor Predstavništva HGK-a u Srbiji Pero Mijakić. »Radimo na ostvarenju poslovnih rezultata hrvatskih tvrtki u Srbiji, kao i stvaranju pozitivne klime za ulaganja srpskih investitora u Hrvatsku. To u konačnici vodi do poboljšanja gospodarskih veza između naših dviju zemalja. Također radimo na privlačenju investicija, transferu tehnologije i znanja te praćenju zakonskih regulativa iz područja gospodarstva. Zbog velikog broja hrvatskih tvrtki koje posluju u Srbiji, ali i onih koje žele ostvariti kontakte ili otvoriti svoje tvrtke u Srbiji, pokazala se potreba da HGK kao institucija bude prisutna na terenu.«  
Prigodom ponovnog otvorenja Predstavništva HGK u Srbiji, prije godinu i pol, istaknuto je kako su hrvatske kompanije u Srbiji investirale do sada 800 milijuna eura i da zapošljavaju 14.000 ljudi. Kakva je situacija s tim brojkama danas? 
Puno više su hrvatske tvrtke investirale u Srbiju nego srpske tvrtke u Hrvatsku. U posljednje vrijeme nije bilo nekih velikih ulaganja tako da se brojke nisu značajno promijenile. 
Koliko hrvatskih poduzeća danas posluje u Srbiji, koja su najjača i koliko ljudi zapošljavaju? 
U Srbiji posluje više od 250 hrvatskih tvrtki, ali ako uzmemo u obzir i obrte, brojka je puno veća. Prema podacima iz APR-a, oko 1.400 privrednih subjekata je u vlasništvu hrvatskih državljana. Najveće tvrtke koje posluju u Srbiji su: Mercator, Idea, Vindija, Podravka, Končar, Nexe, Milenijum osiguranje i Atlantic grupa. Najveći broj zaposlenih ima Fortenova (Agrokor), oko 10.000, Atlantic grupa 2.250, Milenijum osiguranje 400, Nexe 650 itd.
Koliki su potencijali gospodarske suradnje na relaciji Srbija – Hrvatska? U kojim gospodarskim granama ima najviše potencijala?
Potencijali gospodarske suradnje su veliki. Komparativna prednost je što se radi o dvije susjedne države koje su i dobro prometno povezane. U robnoj razmjeni uglavnom prevladavaju sirovine, a bilo bi jako dobro kada bi dominirali visoko sofisticirani proizvodi. Mislim da bi se gospodarstvenici trebali više povezivati za zajednički nastup na trećim velikim tržištima kao što su Kina, Rusija i Europska unija (EU). Na tako velikim tržištima pojedinačni nastup ne može zadovoljiti potrebe kupaca. Poljoprivredu, energetiku i turizam bih istaknuo kao posebno potentne sektore, a unaprjeđenje gospodarskih odnosa dviju država moguće je očekivati u područjima kemijske industrije, metaloprerađivačke industrije, transporta i plasmana naftnih derivata, opremanja industrijsko-energetskih kompleksa, proizvodnje lokomotiva i vagona, plasmana poljoprivrednih strojeva i opreme, informacijskih tehnologija i građevinarstva. Velike mogućnosti za suradnju postoje i u vojnoj i obrambenoj industriji.
Kakvi su pokazatelji o robnoj razmjeni na relaciji Srbija – Hrvatska?
U 2018. godini Hrvatska je izvezla u Srbiju 640 milijuna eura, a uvezla 602 milijuna. Srbija spada uz BiH i Kinu, među tri najveća vanjskotrgovinska partnera Hrvatske. 
Utječu li i u kolikoj mjeri političke prilike na gospodarske odnose dviju država? Recimo, kupuju li srpski potrošači manje cedevitu ili vegetu kada su politički odnosi na niskoj razini? Ili kapital ima svoje puteve mimo, ispred politike?
Kapital i gospodarstvo su stvarno van politike, a tako i treba biti. Primjeri koje ste naveli su dokaz tomu. Tko voli cedevitu i vegetu konzumira ih bez obzira na političku situaciju. Nisam primijetio da postoje problemi u gospodarskoj suradnji.
Za razliku od velikog broja hrvatskih tvrtki koje su prisutne u Srbiji, mnogo je manje tvrtki iz Srbije u Hrvatskoj. Kako to komentirate? 
Meni je drago da hrvatske tvrtke investiraju svugdje pa tako i u Srbiju. To je pokazatelj gospodarske snage. Hrvatska ima i veći BDP po stanovniku od Srbije, pa situacija za sada ne čudi. 
Sudjelovali ste nedavno na sastanku dužnosnika hrvatskih županija s gospodarstvenicima iz hrvatske zajednice u Srbiji, koji je održan u Subotici. Na tom je sastanku otvoreno više pitanja. Za početak, kako gledate na iskazani komentar da hrvatska poduzeća i tvrtke koje posluju u Srbiji jako malo ili uopće ne zapošljavaju ovdašnje Hrvate? Postoji li takva afirmativna praksa u nekim drugim državama gdje ima Hrvata, recimo u Bosni i Hercegovini?
Opet ponavljam, gospodarstvo i kapital nisu zavisni od politike, niti bi trebali biti. Siguran sam da to nije pravilo. Gospodarstvenici zapošljavaju djelatnike koji su stručni i kvalificirani za obavljanje poslova kojima se bave. 
Na sastanku je također ukazano kako hrvatski kapital u Srbiji nije zainteresiran pomoći organizaciju manifestacija ili neke druge projekte ovdašnjih Hrvata. Primjerice da grand kafa čiji je danas vlasnik hrvatska Atlantic grupa bude pokrovitelj Dužijance ili recimo manifestacije Šokci i baština. Kako to komentirate?
Prije sam bio generalni direktor Milenijum osiguranja i svake godine smo podupirali navedene manifestacije. Mislim da bi to radili i ostali gospodarstvenici, ali se moraju predstaviti projekti.
 U Srbiji postoji i udruga Hrvatski poslovni klub s kojom i Predstavništvo HGK-a surađuje...
Hrvatski poslovni klub je udruga građana koji imaju svoj poslovni ili osobni interes biti članovi kluba. On kontinuirano postoji više od deset godina i članstvo u klubu nije uvjetovano nacionalnom pripadnošću. Veže nas ista misija – zbližavanje privrednika u interesu poboljšavanja gospodarske suradnje dvaju zemalja. Članovi kluba međusobno razmjenjuju poslovne i druge informacije koje su im korisne. 
D. Bašić Palković