Za RTL je agencija Promocija plus provela ekskluzivno istraživanje o preferencijama kandidata za predsjednika Hrvatske. Da su predsjednički izbori održani početkom studenog drugi se krug ne bi mogao izbjeći. Iako je i dalje favorit, aktualnu predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović, u odnosu na listopad, bira nešto manje ispitanika – 28,6 posto. Pad bilježi i SDP-ov kandidat Zoran Milanović koji je sada na 24,3 posto. Gotovo dva i pol postotna boda manje ima Miroslav Škoro kojeg bi zaokružilo 16,7 posto ispitanika. Interesantan je podatak kako je europarlamentarac Mislav Kolakušić udvostručio potporu! Prošlog je mjeseca imao nešto više od 6 posto potpore, a sada čak 14 posto. 
Kandidata ne manjka, ali prema spomenutom istraživanju ostali nemaju realne šanse. Dejan Kovač, kojeg podupire HSLS, je na 2,6 posto, a nešto manje ima Dalija Orešković, iako joj je potpora narasla na 2,5 posto. Bivši član Živog zida Ivan Pernar je na 1,3 posto, dok je Ante Simonić, bivši HSS-ov potpredsjednik Vlade u mandatu Ivice Račana ispod jedan posto. I tu nije kraj.
Ispod toga su Vlaho Orepić (0,7 posto), Ava Karabatić (0,5 posto), Dario Juričan (0,5 posto) i Katarina Peović (0,3 posto).

Financiranje kampanje

A kako će predsjednički kandidati platiti izbornu kampanju? »Zakon je besmislen i rađen tako da nitko uistinu neovisan ne može doći u poziciju prikupiti puno privatnih donacija i tako konkurirati velikim strankama koje milijune dobivaju iz državnog i lokalnih proračuna«, ocjena je novog Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, koju je dao Mate Mijić, direktor komunikacija predsjedničke kampanje Miroslava Škore. Zakon je stupio na snagu u ožujku ove godine i regulira financiranje svih izbornih kampanja i referenduma. Prvi put primijenit će se na izborima za predsjednika Republike. Ukupni iznos koji svaki kandidat smije potrošiti na predizbornu promidžbu ne smije prelaziti osam milijuna kuna. Za financiranje kampanje mora se otvoriti posebni račun, točno se propisuje kako se postupa sa sredstvima koja stignu iz nedopuštenih izvora, s onima koja nisu utrošena, kako se tretiraju sredstva političkih stranaka, koliko smiju donirati fizičke, a koliko pravne osobe, u kojim se rokovima podnose izvješća i sve drugo.
Od troje kandidata, koji prema svim istraživanjima imaju najveće izglede doći na Pantovčak, aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i bivši premijer Zoran Milanović financirat će stranke koje su ih predložile (HDZ i SDP), a drugi će im izvor biti donacije. 
U stožeru neovisnog kandidata Miroslava Škore, kako prenose hrvatski mediji, kažu da će se kampanja financirati iz Škorinih osobnih sredstava i donacija, dok se o financijskoj potpori političkih stranaka koje su podržale njegovu kandidaturu nije razgovaralo.

Početak kampanja

Aktualna predsjednica Hrvatske Grabar-Kitarović krenula je u prošli ponedjeljak u predizbornu kampanju za još jedan mandat na Pantovčaku. Ona je rekla kako njen izborni program pod nazivom Hrvatska zna i mora bolje sadrži konkretna rješenja, »unutar ovlasti predsjednice koje su sasvim dovoljne«.
Na nastupu u Kongresnom centru Zagrebačkog velesajma, gdje je predstavila program predsjedničke kampanje naglasak je stavila na to da je bila predsjednica iznad stranačkih i ideoloških podjela, uspjehe u vanjskoj politici, poticanje razvoja gospodarstva, iseljenu Hrvatsku, neposredni kontakt s građanima, uštede, te socijalu.
Od sedam ključnih riječi ispod kojih su smjernice programa Grabar-Kitarović za novi mandat – razvoj, identitet, stav, pravednost, demokracija, sigurnost i optimizam, barem njih pet (osim identiteta i sigurnosti) podudarno je s porukama koje biračima šalje i njen protukandidat Zoran Milanović, koji je prošle subote održao prvi veliki predizborni skup u zagrebačkom klubu Tvornica kulture.
Milanović je poručio da će, bude li izabran za predsjednika Republike, biti neka vrsta vrhovnog pravobranitelja Hrvatske i njezinog naroda i građana. 
»Bit ću neka vrsta vrhovnog pravobranitelja Hrvatske, njezinog naroda, građana iako i sadašnja pravobraniteljica dobro radi svoj posao. Tu predsjednik može najviše – neumorno upozoravati na probleme malog čovjeka koji živi od rada, a ne od zastare, ne od nedostatka dokaza.« 
Uz »predsjednik s karakterom«, Milanovićeva ključna poruka u kampanji bit će »normalno«, što je sastavni dio njegove predizborne komunikacije, te je istaknuo na skupu kako »moramo stvoriti normalnu državu u kojoj ćemo se probuditi za mjesec i pol i reći – ovo je imalo smisla.«
Datum izbora nije poznat, ali se kao najizvjesniji spominje 22. prosinca. Formalnu odluku o izborima donosi vlada, koja ih mora raspisati najranije 60, a najkasnije 30 dana prije isteka mandata aktualne predsjednice. 
Priredio: Z. S.