Strategija razvitka kulture Grada Sombora je u izradi, a trebala bi zaživjeti već od sljedeće godine, što bi Sombor učinilo prvim gradom u Srbiji koji ima ovakvu strategiju. Vijest je to objavljena početkom prošlog mjeseca i zaslužila je pozornost ne samo lokalnih već i medija čiji domet prelazi okvire Sombora. »S obzirom na to da Grad Sombor slovi za grad kulture, naša želja je bila da u budućnosti sve svoje kulturne programe i aktivnosti kulturno-umjetničkih društava, ali i samostalnih umjetnika i cjelokupan kulturni razvitak na odgovarajući način iskoordiniramo i planiramo kroz jedan strateški dokument«, kazala je tom prilikom gradonačelnica Sombora Dušanka Golubović. Da će Sombor biti prvi grad koji će kroz jednu strategiju objediniti kulturnu ponudu i razvitak grada potvrdio je istom prilikom i ravnatelj Zavoda za proučavanje kulturnog razvitka Srbije Vuk Vukićević, koji je rekao da bi Strategija razvoja kulture Grada Sombora trebalo zaživjeti već od sljedeće godine. »Veoma mi je drago da imamo priliku da na ovom poslu radimo upravo u Somboru, u gradu koji dosta izdvaja za kulturu, mnogo više nego mnogi drugi gradovi u Srbiji. Također, Sombor je pokazao agilnost i u pogledu dobivanja dodatnih financijskih sredstava za razvoj kulture iz različitih izvora«, rekao je Vukićević. Sljedeći korak bilo je imenovanje radne grupe koja će raditi na ovom strateškom dokumentu. Neću o članovima ove radne grupe, jer polemizirati se uvijek može i uvijek se mogu naći razlozi i za i protiv da pobrojani članovi budu ti koji će »krojiti« kulturni razvitak Sombora u narednom petogodišnjem razdoblju. Kao Somborka ne mogu ništa reći ni protiv toga što Sombor, koji će kao svoj atribut uvijek istaknuti grad kulture, želi imati strateški dokument koji će definirati smjernice kulturnog razvitka. Ali isto tako voljela bih pročitati vijest da se Sombor ozbiljno priprema za Strategiju razvitka poljoprivrede. Zašto da ne? Pa ako skoro 100.000 hektara obradive zemlje nije dovoljan razlog za to, što jeste? Recimo da u toj strategiji definiramo kako pomoći poljoprivrednicima koji ne mogu obrađivati 100 i više hektara zemlje da na zemlji ostanu i od nje žive. Recimo da se u toj strategiji definiraju vrste poticaja iz lokalnog proračuna, istraže pozitivna iskustva koja mogu biti od pomoći i drugima i da se uradi još mnogo toga.
Z. V.