Na žalost, nisu rijetki slučajevi da se Hrvati u Srbiji još uvijek suočavaju s neostvarivanjem čak i elementarnih prava u pojedinim područjima društvenog života. To držimo da je posljedica deficita koji u Srbiji postoje u prostoru vladavine prava, napose u primjeni zakonskih propisa koji se odnose na prava nacionalnih manjina. Danas smo tako svjedoci apsolutne neprimjene prava na upotrebu nacionalnih simbola, prava koje garantira Ustav Republike Srbije (čl. 79.) i Zakon o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina (čl. 16.).
Ustav, naime, propisuje pravo na »upotrebu svojih simbola na javnim mjestima«, a u Zakonu o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina, pak, stoji da svaka nacionalna zajednica u Republici Srbiji ima pravo »na upotrebu nacionalnih simbola i znamenja«. U članku 16. Zakona izričito se predviđa pravo da se nacionalni simboli – a to je zastava hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji, »službeno ističu tokom državnih praznika Republike Srbije i potvrđenih praznika nacionalne manjine na zgradama i u prostorijama lokalnih organa i organizacija s javnim ovlaštenjima na područjima na kojima je jezik nacionalne manjine u službenoj upotrebi«.
Podsjećanja radi, treba reći da je zastava hrvatske zajednice u Republici Srbiji narodna zastava hrvatskoga naroda. Prema opisu sa službenih stranica Hrvatskoga nacionalnog vijeća (www.hnv.org.rs) ona ima sljedeći izgled: »horizontalna trobojnica s poljima istih visina, odozgo na dolje: crvena, bijela i plava, a preko bijele boje i malo preko plave u centru nalazi se povijesni grb Hrvata, štit s dvadeset i pet naizmjeničnih kvadrata crvene i bijele boje, a na prvom mjestu je kvadrat crvene boje. Odnos dužine i širine zastave je dva prema jedan, a središnja točka grba poklapa se s točkom u kojoj se sijeku dijagonale zastave.« 
Hrvatska zajednica u Republici Srbiji, prema odluci Hrvatskog nacionalnog vijeća a na temelju pozitivnih zakonskih propisa, ima četiri praznika. Jedan od njih je i Dan rođena bana Josipa Jelačića, koji se slavi 16. listopada. Hrvati u Srbiji toga dana priređuju nekoliko događaja, a najznačajniji su služenje svete mise za bana Jelačića u crkvi svetog Jurja u Petrovaradinu i svečana akademija u Novom Sadu, što ga zajednički priređuju Hrvatsko nacionalno vijeće i HKPD Jelačić iz Petrovaradina.
Na teritoriju Grada Subotice, hrvatski je jezik u službenoj uporabi. I danas bi se trebala zastava hrvatske zajednice vijoriti na svim »zgradama i u prostorijama lokalnih organa i organizacija s javnim ovlaštenjima«. No, to se nije dogodilo ne samo u Subotici već ni u okolnim mjestima – Tavankutu, recimo, ili Bajmaku, što držimo da je poražavajuće! Je li to svjesni akt diskriminacije i prešućivanja ili nemar predstavnika vlasti? Bilo kako bilo, nama valja nastaviti ukazivati na neprimjenu zakona, i to u dobroj vjeri da se isti propusti više ne ponavljaju!
Tomislav Žigmanov, predsjednik DSHV-a