Razumna prehrana koju prakticiraju Mediteranci još od doba Homera pruža određenu zaštitu od raka i srčanih bolesti. Tajna zdrave prehrane je isto toliko stara kao i Biblija.
Najmanje trećina svih bolesti od raka mogla je biti izbjegnuta uz pomoć relativno jednostavnih promjena u prehrani.
Srčane bolesti i rak neki nazivaju i bolestima bogatstva i obilja zato jer su povezane s prehranom punom masnoća, punom kalorija, a s malo povrća i malo vlaknastih tvari. A to je upravo prehrana karakteristična za razvijene zemlje. Liječnici su našli iznenađujući dokaz da tradicionalna prehrana mediteranskih seljaka pomaže u zaštiti od srčanih bolesti i mnogih vrsta raka, čestih u zapadnom svijetu. Prehrana Grka, Talijana i drugih Mediteranaca obiluje žitaricama (s cjelovitim zrnjem), zelenim povrćem, maslinama, voćem (grožđe), grahom, tjesteninom, lukom, češnjakom, ribom. U toj prehrani nema puno mlijeka, maslaca, mesa, rafiniranog brašna, šećera. Maslinovo ulje – a ne meso ili mliječni proizvodi – pruža većinu dnevnog unosa masti. Ribe često osiguravaju većinu životinjskih bjelančevina. Prosječan Mediteranac popije dnevno i jednu do dvije čaše kvalitetnog vina za vrijeme obroka.
Na žalost, zdravstvene koristi od prehrane u mediteranskim selima često se gube u regijama modernih velikih gradova, kao što su Atena, Rim, Madrid, gdje su mnogi ljudi već odavno prihvatili zapadnjačke navike prehrane.
Žitarice
Ovdje se, razumljivo, misli na žitarice s cjelovitim zrnjem. Još od davnina u mnogim se mlinovima mediteranskih sela melje cjelovito zrnje žitarica. Takvo je brašno zdravije od rafiniranog. Hrana od takvog brašna (kruh, tjestenina itd.) čini gotovo polovicu dnevnog unosa kalorija u organizam. Ta hrana je izvrstan i važan izvor kompleksnih ugljikohidrata, B-vitamina, željeza i vitalnih vlaknastih komponenata, koje mogu spriječiti pojavu raka debelog crijeva.
Maslinovo ulje
Kroz više od 400 godina maslinovo ulje je pružalo mediteranskim seljacima znatan dio njihovih dnevnih potreba za osnovnim masnoćama. Slično drugim biljnim uljima, maslinovo ulje ne sadrži kolesterol, a bogato je s jednostruko nezasićenim mastima koje su od koristi za održavanje zdravlja srčanožilnog sustava. Jednostruke nezasićene masti, kao što je maslinovo ulje, smanjuju u krvi lipoproteine niske gustoće (»loš kolesterol«), dok ostavljaju nepromijenjene razine lipoproteina visoke gustoće (»dobar kolesterol«). Maslinovo ulje u mediteranskoj prehrani može u određenoj mjeri objasniti manju učestalost srčanožilnih bolesti u tom dijelu svijeta.
Grožđe i vino
Nedavno objavljeno izvješće u engleskom medicinskom časopisu The Lancet potvrđuje ono što je već više-manje poznato: u zemljama koje su najveći potrošači vina (Grčka, Italija, Francuska, Španjolska, Portugal) istovremeno je nazočna najmanja učestalost srčanih bolesti. Znanstvenici tvrde da određeni kemijski spojevi u vinu (flavonoidi) pružaju zaštitni učinak. Također, druga ispitivanja ukazuju da umjereno pijenje vina za vrijeme jela smanjuje i dnevne stresove.
Ribe i morski plodovi
Tradicionalna prehrana ljudi na mediteranskim obalama sadrži vrlo mnogo ribe. Tuna, srdele, skuše i druge ribe bogate su nezasićenim masnoćama, kao što su omega-3 masne kiseline, koje smanjuju koncentracije kolesterola u krvi i sprječavaju stvaranje krvnih ugrušaka, glavnog uzroka srčanog infarkta.
Povrće i voće
Nedavno grčko ispitivanje je ponovno ukazalo na znanstvenu činjenicu koju je već potvrdilo nekoliko studija iz drugih dijelova svijeta: kupus, salata, špinat, cikla igraju značajnu ulogu u zaštiti od raka debelog crijeva. Istraživanja pokazuju da ljudi koji konzumiraju dovoljne količine povrća znatno rjeđe oboljevaju od raka želuca, dojke i prostate.
Istraživanja
Američki istraživači su utvrdili da voće i povrće koje je bogato prirodnim spojem betakarotena, izvorom vitamina A, može pružiti zaštitu od mnogih vrsta raka, čestih u zapadnom svijetu. Kajsije, krumpir, mrkva, špinat, kelj... bogati su tim važnim sastojkom. Kupus, cvjetača, prokulica, repa također su zauzeli visoko mjesto kod istraživača na području malignih tumora. Pektin u grožđu, smokvama, šljivama i drugom voću pomaže smanjenju razine kolesterola u krvi. Osim toga, vlaknaste komponente u voću i povrću pomažu u sprječavanju nastanka raka debelog crijeva. Čak i grah je izložen istraživanju. U vodi topive vlaknaste komponente nađene u grahu, kao i u grašku i leći, mogu također pomoći u snižavanju količine kolesterola u krvi. Osim toga, ove vlaknaste komponente, zajedno s drugim vlaknima u hrani, kao što je celuloza, prisutna u mediteranskoj prehrani cjelovitim zrnjem žitarica, mogu pomoći u zaštititi od raka crijeva.
Češnjak i luk
Seoska prehrana koja kombinira češnjak, luk i maslinovo ulje, u svrhu začina obroka od povrća, pruža hranljivu, ukusnu i lako probavljivu hranu, za razliku od jako zasoljenih, gustih sosova omiljenih na Zapadu. Znanstvenici su otkrili da je redovno uzimanje češnjaka i luka smanjilo razine kolesterola u tih osoba, a pomoglo je i u borbi protiv otvrdnuća arterija i hipertenzije.
Prema tome, sve izneseno ukazuje da u svojoj prehrani trebamo staviti naglasak na grah, žitarice, voće i povrće, kako bismo povećali unos kompleksnih ugljikohidrata i vlakana iz povrća. Odrasle osobe trebaju se prebaciti na mliječne proizvode s niskim sadržajem masti. Općenito, svatko valja nastojati smanjiti unos ukupnih masnoća. Valja izbjegavati masno meso, zasićene masnoće i alkohol (osim vina u umjerenim količinama).
Prehrana u mediteranskim ruralnim predjelima pruža nam izvrstan primjer razumne prehrane.
dr. Ivo BELAN
