Hrvatske manjine žive diljem prostora Srednje Europe, a jedna od njih je i zajednica u Slovačkoj. Nedavno smo posjetili Devinsko Novo Selo (Devínska Nová Ves) u toj državi, koje se u jednom razdoblju zvalo i Hrvatsko Novo Selo, a koje je danas prigradska četvrt glavnoga grada Bratislave. Kiša koja je autoricu ovog teksta ispratila iz Bratislave nije pokvarila radost druženja kada je stigla do svojeg domaćina, do gospodina Andreja Solára. Kombinacija njegovog hrvatskog i njezinog slovačkog jezika je pomogla da se nekako ispričaju i saznaju jedni o drugima. 
U Devinskom Novom Selu postoji Muzej Hrvata u Slovačkoj koji je ujedno i središte Hrvatskog kulturnog saveza u Slovačkoj. Muzej je otvoren 2005. godine, ali zapravo postoji od 1996. u sklopu Nacionalnog povijesnog muzeja Slovačke, da bi deset godina kasnije bio pretvoren u samostalnu jedinicu.

Povijest i kultura

Muzejski postav predstavlja Hrvate u Slovačkoj, njihovu povijest i kulturu. Hrvati su na prostor današnje Slovačke stigli u tri vala tijekom 16. i 17. stoljeća, mahom bježeći pred Turcima. Na području oko Bratislave tada je živjelo preko 70 tisuća ljudi koji su bili Hrvati. Danas u Slovačkoj Hrvata ima jako malo, oko tisuću, i to u četiri sela oko Bratislave: Devinsko Novo Selo, Hrvatski Jandrof, Čuňovo i Hrvatski Grob.
Muzej u svojem fundusu ima grbove hrvatskih plemićkih obitelji. Među najpoznatijima su obitelji Blažević, Kovačić, Kolinović. Poznati Hrvat u Slovačkoj je Anton I. Grašalković koji je bio kancelar u Austro-Ugarskoj i koji je postavio u Bratislavi temelje za palaču koja je danas sjedište slovačkog predsjedništva. Osim grbova, imaju dosta crkvenih knjiga napisanih na hrvatskom. Tu su i odjeća i predmeti za svečanosti, posebno muška odjeća i ženska odora špencel.
Pripremao se tih dana novi postav u Muzeju Hrvata pod nazivom Znameniti Hrvati u Slovačkoj kojim će biti predstavljene osobe zaslužne za razvoj hrvatske kulture u Slovačkoj. Među njima je i naš Vojvođanin, dr. Josip Andrić, rođen u Plavni.

Hrvatska knjižnica

U jednom dijelu Muzeja nalazi se Hrvatska knjižnica, koja je otvorena 2014. i koja u svom fundusu ima preko 2.000 naslova na hrvatskom jeziku, uglavnom djela hrvatskih pisaca, mnogo monografija gradova Hrvatske. Korisnici knjižnice su uglavnom studenti. Knjige im dolaze iz Varaždina, Zagreba i mnogih drugih gradova kao poklon od Hrvata iz Hrvatske. Skromni poklon potpisnice ovoga teksta bio je nekoliko njezinih književnih djela koja su sa zahvalnošću prihvaćena. Inače, Hrvati u Slovačkoj imaju časopis na hrvatskom jeziku koji izlazi četiri puta godišnje a zove se Hrvatska Rosa.
Posebnu pažnju privlači djelo češkog etnografa Antonina Václavíka koji je napisao monografiju o Hrvatskom Grobu i Devinskom Novom Selu. To je prva monografija pisana o Hrvatima, koja je 1929.  ocijenjena »zlatnom pohvalom« za pisanje. 

Kako žive danas?

Hrvati u Slovačkoj su svoj jezik i običaje samo donekle zadržali u spomenuta četiri sela. Starija generacija još poznaje hrvatski jezik, dok omladina gotovo da ne zna nijednu jedinu riječ. Asimilacija je učinila svoje. Ipak, okupljaju se i trude sačuvati običaje, tradiciju i jezik družeći se u svojih desetak udruga u kojima se bave glazbom i folklorom, a imaju i jednu amatersku kazališnu skupinu.
Hrvatski jezik najviše znaju u Hrvatskom Jandrofu i Čuňovu a najmanje u Hrvatskom Grobu. Kako slovačkih Hrvata danas ima svega oko tisuću, a od toga je preko 60 posto stare populacije, njihov materinski jezik lagano umire.
Kada je u pitanju obrazovanje, ono na hrvatskom jeziku postoji u Privatnoj slavenskoj gimnaziji u Bratislavi koja je sastavni dio redovnog školskog sustava Slovačke. U Hrvatskom Jandrofu, Čuňovu i Devinskom Novom Selu postoji nastava na hrvatskom jeziku za pripadnike hrvatske nacionalne manjine koja se izvodi u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja Hrvatske.
Hrvati su se većinom iz Devínsku Novu Ves preselili u Bratislavu, te ih u selu sada ima svega 10 posto. Zanimljivo je i da je aktualni prvi čovjek Vesi upravo Hrvat – Dárius Krajčir. 
Na valovima Radija Patrije u Bratislavi imaju i svoju informativno-kulturnu emisiju pod nazivom Hrvatski magazin. 
Nekada su se Hrvati u okolici Bratislave bavili vinogradarstvom, ribarstvom, radili u ciglani...
Danas se sastaju da proslavljaju značajne obljetnice, održavaju poneke manifestacije. Najveća je Festival hrvatske kulture u Slovačkoj.

              Potpora država

Hrvati su, po riječima domaćina, skoro potpuno asimilirani u Slovake. Hrvatski kulturni savez u Slovačkoj dobiva donacije od slovačkog Ministarstva za kulturu nacionalnih manjina.
Imaju potporu i iz matice. Hrvatski kulturni centar je posjetilo troje hrvatskih predsjednika. Posljednja je bila aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i to im je, kako kaže, puno značilo.
Na kraju smo našega domaćina Andreja Solára pitali što bi poručio Hrvatima u Srbiji:
»Prvo, pozdravio bih sve naše sunarodnjake Hrvate u Vojvodini, Beogradu i Srbiji. Želio bih suradnju sa svima, kao što smo imali suradnju s hrvatskom udrugom iz Tavankuta, a željeli bismo u Srbiji prezentirati naše izložbe, zborove i folklor.«
Ljiljana Crnić