Tema

 

Početkom ovog tjedna udarna vijest bila je moguća prodaja Fapa iz Priboja tvrtki iz Norveške. Moguća, jer od zainteresiranosti do konačne kupovine treba još mnogo toga usuglasiti, a da to i nije lako vidjeli smo na primjeru Željezare iz Smedereva. No, prodaja nekadašnjeg pribojskog giganta i još nekoliko tvrtki samo je mali dio od onih 502 poduzeća čiju je prodaju Agencija za privatizaciju oglasila polovicom kolovoza prošle godine. Gdje se do danas stiglo u toj prodaji i kakva sudbina očekuje poduzeća u restrukturiranju, jer im zaštita od povjeritelja istječe za dvadesetak dana, točnije krajem svibnja?

 

 

(Ne)moguć rok

 

 

Kada je objavljen poziv za prodaju 502 poduzeća koja još nisu privatizirana mnogo se očekivalo. No, već kada su počele pristizati prve ponude o zainteresiranosti bilo je jasno da prodaja onoga što je preostalo od nekadašnjeg društvenog vlasništva neće ići tako jednostavno, jer među dostavljenim ponudama veliki broj bio je onih koje zapravo i nisu bile ozbiljne ponude. Drugo, dio onoga što je još preostalo da se proda više nije, ili nikada i nije bilo, atraktivno za poslovanje gdje uspjeh ovisi o tome može li ili ne poduzeće opstati na tržištu. Zato i ne čudi što je od 502 poduzeća na spisku za prodaju, za sada, prodano samo jedno. Otuda i pitanje može li se ispoštovati zakonski rok koji precizira da se privatizacija mora okončati krajem ove godine. I ne samo može li se ispoštovati zakonski rok, već može li se i ispunuti obećanje dano Međunarodnom monetarnom fondu koji je svoju daljnju pomoć Srbiji upravo uvjetovao okončanjem privatizacije. U poštovanje roka ne vjeruje ni ravnatelj Agencije za privatizaciju Srbije Ljubomir Šubara, koji je prije mjesec i pol dana, na okruglom stolu o poduzećima u restrukturiranju u organizaciji časopisa Nova ekonomija, izjavio da će biti problema s ispunjavanjem rokova za završetak privatizacije u Srbiji. »Krivce« za to Šubara vidi u Agenciji za restituciju, koja mora izdati potvrdu da imovina poduzeća nije predmet naturalne restitucije, a do polovice ožujka ni jedan takav dokument nije izdan,  precijenjenoj vrijednost poduzeća koja su ponuđena na prodaju, ali i u tome što među 1.800 pisama o zainteresiranosti za kupovinu ima dosta neozbiljnih ponuda. Zoran Vujović, predsjednik Samostalnog sindikata metalaca u izjavi za naš list kaže da je za sindikate od tog propisanog roka mnogo bitnije da se za poduzeća nađu takvi kupci koji će nastaviti proizvodnju, zadržati radnike i redovito im isplaćivati plaću i investirati u osuvremenjivanje proizvodnje. »To su bili naši osnovni zahtjevi prilikom razgovora s Vladom«, kaže Vujović.

 

Zlata Vasiljević

 

Opširnije u tiskanom izdanju