Hrvatsko-ugarska nagodba u svjetlu povijesnih osoba : u povodu njezine 150. obljetnice naziv je nove knjige u nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata čiji je autor Zavodov dugogodišnji suradnik docent dr. sc. Ladislav Heka iz Segedina. Publikacija je izišla iz tiska polovicom kolovoza, kao treća knjiga u Biblioteci Prinosi za povijesna istraživanja. Ova povijesna knjiga ima 296 stranica, a sadržaj je podijeljen na dva dijela: Nastanak Hrvatsko-ugarske nagodbe i Najznačajnije osobe Hrvatsko-ugarske povijesti.
Knjiga je nastala korištenjem autorovih ranijih radova objavljenih u hrvatskim znanstve-nim publikacijama, a objavljuje se u povodu 150. obljetnice Hrvatsko-ugarske nagodbe. Hrvatsko-ugarska državna zajednica jedna je od najdugovječnijih zajedničkih država dvaju naroda u europskoj ustavnopravnoj povijesti, nastala 1102. krunidbom kralja Kolomana u Biogradu na Moru i potrajala je sve do raspada Austro-Ugarske Monarhije 1918. godine. Autor napominje kako su tijekom »816 godina zajedničke prošlosti dvije (su) zemlje i narodi proživjeli različite faze međusobnih odnosa«. U knjizi predstavlja »temelje nagodbenoga zakona te neke od hrvatskih državnika, političara i dužnosnika koji su odigrali značajnu ulogu u hrvatsko-ugarskoj državnoj zajednici. Među njima su obitelji Zrinski, Gorjanski i Grašalkovići, nadbiskup i državnik Ivan ‘Vitez’ od Sredne, veliki župan i pjesnik Josip Rudić Aljmaški, veliki župan, ministarski savjetnik i pisac Mirko Bogović, ban i književnik Ivan Mažuranić, ugarski premijer i hrvatski ban Karlo Khuen-Héderváry, rektor, političar i pisac Franjo Marković, te biskupi Josip Juraj Strossmayer, Ivan Antunović i Matija Pavao Sučić.«
U svom pogovoru on dodaje kako je »po-pis osoba mogao biti znatno dulji, ali smo se po vlastitu odabiru opredijelili za gore navedene. Naglasak je stavljen na osobe koje su djelovale u poslijenagodbenome razdoblju, a osobito je istraživana njihova aktivnost u Ugarskom parlamentu«.
Knjigu je uredila Katarina Čeliković, likovna oprema djelo je Darka Vukovića, a izdavanje ove knjige financijski je pomogao Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
(ZKVH)