Sveti Lovro, mučenik
Sveti Lovro, čiji blagdan slavimo 10. kolovoza, bio je đakon Rimske Crkve. Mučeništvo je podnio za Valerijanova progona u III. stoljeću. Grob mu se nalazi kraj Tiburtinske ceste, u Veranskom polju, a car Konstantin Veliki podigao je kraj njegova groba veliku baziliku. Štovanje mu se raširilo u Crkvi već od IV. stoljeća. Mnoge župne i filijalne crkve posvećene su sv. Lovri, mučeniku, te na njegov blagdan slave svoj crkveni god. U Rimu, gdje je bio i mučen, posvećena mu je bazilika San Lorenzo fuori le mura, a osim nje i šest drugih crkava. Sv. Lovro u Rimu naročito je štovan mučenik. Već tamo od V. stoljeća pa nadalje, a nadasve u srednjem vijeku, nije bilo biskupije niti grada koji ne bi imali bar jednu crkvu posvećenu njemu u čast. U Rimu je blagdan sv. Lovre po važnosti dolazio odmah poslije blagdana apostolskih prvaka Petra i Pavla. U Subotičkoj biskupiji ovaj svetac se osobito štuje u Sonti, gdje je mjesna crkva posvećena ovome mučeniku.
Svetkovina Velike Gospe
Velika Gospa je dan svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. Slavi se 15. kolovoza, te na ovu svetkovinu mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna Marijina svetišta diljem svijeta. Prema katoličkoj teologiji, Marija je uznesena na nebo dušom i tijelom. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je papa Pio XII. 1. studenog 1950. Tome prethodi duga tradicija stara gotovo kao i samo kršćanstvo. Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere: da je Blažena Djevica Marija dušom i tijelom po završetku svoga zemaljskog života uznesena u slavu neba u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom. To je, kako vjeruju katolici, završnica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija.
Velika Gospa je zapovjedni blagdan, dok je u Hrvatskoj i neradni dan.
Priredila: Ž. V.
