Opće je poznato koliko je područje današnjeg Srijema bogato arheološkim naslijeđem iz svih epoha. Prva trajna neolitska naselja su nastala na obalama Save, Dunava i Bosuta. Arheološki tragovi iz ovih epoha pronađeni su na Gomolavi kod Hrtkovaca, Gradini na Bosutu kod Vašice, Kalvariji u Srijemskoj Mitrovici. Slična naselja otkrivena su duž Dunava, kod Novih Banovaca, Slankamena, Čortanovaca, Ledinaca, Banoštora i Suseka. Neke od naseobina otkrivene su i u atarima Grgurevaca, Deča, Obreža, Sviloša, Malih Radinaca, Vrdnika i Inđije. Tijekom višedesetljetnog istraživanja otkriven je veliki broj antičkih lokaliteta koji svjedoče o bogatstvu i raznolikosti rimske kulture. Najveći dio arheoloških nalaza iz vremena prapovijesti i iz vremena rimskog grada Sirmija danas je smješten u Muzeju Srema u Srijemskoj Mitrovici. No, jedna od značajnih arheoloških zbirki s prapovijesnog lokaliteta Gradina na Bosutu, čekajući na odgovarajući prostor, trenutno je zaključana i nije dostupna javnosti.

Razvojni put do muzeja

Stalni povjerenik Narodnog muzeja u Zagrebu Ignjat Jung (u razdoblju od 1885. do 1905. godine), upoznao je stručnu javnost, putem 200 dugih pisama s izuzetnim crtežima, skicama i planovima carskog Sirmija i drugih antičkih spomenika u Srijemu, o značaju arheologije. Svojim predanim radom otvorio je put arheologije današnjice. Potreba za osnivanjem muzeja u Srijemskoj Mitrovici javila se u drugoj polovini XIX. vijeka, kada su mnogi spomenici antičkog Sirmija odnošeni u druge muzeje, prije svega u Zagreb, Budimpeštu i Beč. 
Muzej Srema je osnovan 1885. godine i bavi se istraživanjem materijalne kulture velike baštine, kako u Srijemskoj Mitrovici, tako i u Srijemu uopće. Smješten je u dvije zgrade iz XVIII. vijeka, zdanju Sudbenog stola i nekadašnjoj kući obitelji Bajić, građanskoj kući s kraja XVIII. vijeka. U njoj je smješten arheološki materijal u okviru stalne postavke koja obuhvaća razdoblje od početka naseljavanja do pada Sirmija, a sastavni dio stalne postavke je i dvorišni prostor s mnoštvom rimskih kamenih spomenika – Lapidarijum. Na inicijativu pokrajinskih tijela u studenom 1946. godine osnovan je Gradski muzej u Srijemskoj Mitrovici. U lapidarijumu Muzeja Srema izloženi su najvrjedniji spomenici iz antičke epohe, ali i drugi pronađeni arheološki nalazi s područja Srijema. 

Uskoro u novom ruhu

Smještaj ovih značajnih arheoloških predmeta zahtijeva i odgovarajuće uvjete, a ova kulturna ustanova može se pohvaliti da će već do kraja godine dobiti novo ruho.
»Poslije više od tri i pol desetljeća konačno ćemo u 2019. godini dočekati radove na zgradi muzeja. Bit će rađena rekonstrukcija tavanskog prostora, adaptacija podrumskog prostora i same zgrade, a u 2020. godini čeka nas druga faza radova na lapidarijumu. Za dvije do tri godine ovaj muzej će konačno, što je prepoznalo i Ministarstvo kulture, zablistati u svom sjaju«, navodi v. d. ravnateljice Muzeja Srema Saša Bugadžija.
Muzej Srema je za ovaj projekt dobio sredstva od Ministarstva kulture u visini od oko 700.000 dinara, a iz lokalnog proračuna Grada Srijemska Mitrovica je izdvojeno tri milijuna dinara.
»U rekonstruiranom dijelu muzeja će biti prezentiran naš stalni postav. No, naša osnovna djelatnost je i čuvanje arheološke građe. Mi kuburimo s depoima, oni su trenutno u neodgovarajućim uvjetima. Pomoć koju smo dobili znači nam mnogo, kako bismo mogli raditi na adaptaciji prostora i kako bismo sačuvali naše kulturno blago i naslijeđe. Ne smijemo dopustiti da ono propadne, jer nam je želja sačuvati ih za mlađe naraštaje. Novčana sredstva koja smo dobili nisu mala, ali je dobitak mnogo veći«, kaže Bugadžija.

Eksponati »pod ključem«

U jednom drugom srijemskom gradu – Šidu situacija je posve drugačija: arheološki nalazi s jednog od najznačajnijih arheoloških nalazišta u Srbiji trenutno nisu dostupni javnosti. U pitanju je arheološka zbirka formirana 1989. godine, u vrijeme kada su obustavljena istraživanja Gradine na Bosutu. U to vrijeme je bio na snazi zakon po kojem predmeti nisu smjeli napustiti teritorij na kojem su pronađeni, a Šid nije imao muzej. Arheološki nalazi pripali su tamošnjoj Galeriji slika Sava Šumanović. Po nalogu Ministarstva kulture 2013. godine su svi arheološki nalazi morali biti izmješteni iz galerije. Kako Šid ne bi tada ostao bez arheološke zbirke, osnovana je Zavičajna zbirka kao odjel Narodne knjižnice Simeon Piščević. No, zbog nedostatka prostora, svi ovi predmeti trenutno su pod ključem i nisu dostupni javnosti.
»Zavičajna arheološka zbirka u Šidu broji oko 8.000 predmeta od kojih blizu 6.000 potječe s lokaliteta Gradina na Bosutu, koja je kategorirana kao kulturno blago od velikog značaja. Zbirka baštini arheološku građu u razdoblju od neolita do kasnog srednjeg vijeka. Neizmjeran značaj ove zbirke kao i lokaliteta Gradina na Bosutu bez ikakve sumnje svrstavaju Šid na mapu nezaobilazne općine u istraživanju prapovijesti jugoistočne Europe. Zbirci su udareni temelji još 1989. godine s nadom skorašnjeg osnutka zavičajnog muzeja Šida, čiju osnovu fondova je trebala činiti. Nažalost, Šid ni 30 godina kasnije nije dobio muzej, što uz činjenicu da arheološka zbirka stoji zaključana, nedostupna javnosti i istraživačima i bez nadzora stručne osobe – arheologa, ozbiljno dovodi u pitanje očuvanje kulturne baštine naše općine. I to one kulturne baštine, koja nas uz Iliju Bašičevića Bosilja i Savu Šumanovića svrstava na europsku mapu kulture«, ističe arheolog iz Šida Radovan Sremac.
Prema informacijama koje smo dobili u Narodnoj knjižnici Simeon Piščević u Šidu, arheološki nalazi s lokaliteta Gradina, iako nisu dostupni javnosti, pravilno se čuvaju. Za jednu značajnu zbirku kao što je ona, kako su nam rekli, potrebno je osigurati veći prostor u kojem bi se zbirka mogla predstaviti javnosti na pravi način. Dok se to ne desi i dok se eventualno ne osnuje zavičajni muzej u Šidu, ona će biti »pod ključem«.
S. D.