Početkom kolovoza 2019. godine iz tiska je izišla četvrta knjiga Izabranih djela Miroslava Slavka Mađera, prirediteljice dr. sc. Hrvojke Mihanović Salopek, a u zajedničkoj nakladi Društva hrvatskih književnika, Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.
Projekt je započeo za života Miroslava Slavka Mađera 2014. objavljivanjem Izabranih pjesama, a završen je u srpnju 2019. četvrtom knjigom nazvanom Posthuma IV.
Poštivanje piščeve volje
U četvrtoj knjizi Izabranih djela Miroslava S. Mađera nalazi se reprezentativni izbor iz autorove posthumne ostavštine, priređen po metodi kritičkog izdanja sabranih ili izabranih djela koje je u Zavodu za povijest hrvatske književnosti kazališta i glazbe HAZU prvobitno utemeljio Dragutin Tadijanović, još jedan značajni pjesnik i književni znalac slavonskog podneblja.
»Takav način priređivanja podrazumijeva da priređivač poštiva posljednju piščevu volju, tj. pjesnikov jezik i književni izraz ostaju izvorni i netaknuti, a ispravljaju se jedino pravopisne ili prepisivačke omaške. U Mađerovom slučaju u pretežitom dijelu građe naišla sam na pjesme koje je autor dao prepisati tajnici na računalo, ali pored toga te iste pjesme bile su sačuvane i u daktilografskom ispisu (tipkopisu) koje je sam autor prepisao pisaćom mašinom, a potom na nekima od njih izvršio i rukopisne ispravke stihova i time napravio nove varijante pjesama. U ovoj četvrtoj knjizi nalaze se unutar Mađerove ostavštine tri složene zbirke pjesama koje nalazimo paralelno u računalnom ispisu i tipkopisu s naknadnim autorovim ispravkama: Stari hram, pjesme za odrasle, nastao u Zagrebu 2013. 3; Kao (Usputne minijature), neobjavljeni ciklus pjesama nastao 2014.; Radosnice, stihovi i priče za mlađe i najmlađe, neobjavljena zbirka nastala 2013.-2014. Pored toga u potonjem dijelu knjige nalazi se pjesničko dopisivanje (pojedino je objavljeno u periodici, a drugi dio je ostao u rukopisnoj korespondenciji). Zatim u završnom poglavlju imamo i nepoznati izbor iz pismohrane u kojem možemo pratiti kako je u mladim danima Miroslav S. Mađer pisao pisma svojoj tadašnjoj djevojci, poslije supruzi Mariji Mađer, a oblikovao ih je u stihovima ili kao pjesme u prozi. Budući da danas zbog uporabe mobitela i e-mail dopisivanja klasični oblik pisma sve više nestaje, ova privatna korespondencija strukturirana u pjesme s parcijalnom upotrebom rime odražava jedan lijepi, profinjeni, romantični način međusobne komunikacije, a i književne mikrostrukture koju ćemo sve manje ili možda nikako susretati u okviru današnje književnosti. Uz korespondenciju uvrstili smo i nekoliko Mađerovih posveta u kojima pjesnik izražava svoju odanost i zahvalnost supruzi Mariji na njenoj trajnoj podršci prema njegovom svijetu poezije. Naposlijetku, pružili smo i zanimljivu faktografsku građu iz foto-arhiva Miroslava S. Mađera u kojoj se očituje kronološki putopis kroz razdoblja pjesnikova života, njegova pjesnička djelatnost, ali i brojna druženja s književnicima i umjetnicima njegova vremena«, navode priređivači knjige.
Završne varijante
Prirediteljica dr. sc. Hrvojka Mihanović Salopek uspjela je postupcima komparacije i kolacioniranja doći do završne izborne Mađerove varijante pjesme, poštujući sve autorove rukopisne intervencije u tipkopise ili kompjutorske prijepise. Pored toga nastojala je kritičkom objektivnošću, uživljavanjem u posthumne pjesme i valorizacijskim uvidom u cjelinu opsežnog Mađerova tiskanog opusa izabrati samo one pjesme koje ga prezentiraju na uspješnoj razini koju je pjesnik tijekom književnog rada već zadobio, kako u književnokritičkoj valorizaciji, tako i u pregledu suvremene hrvatske književne povijesti.
Miroslav S. Mađer rođen je 1. VII. 1929. u Hrtkovcima. Srednje ime Slavko uzeo je kao trajan spomen na istoimenog, rano preminulog brata (1922.-1946.). Umro je 14. kolovoza 2015. u Zagrebu. Priznati je i nagrađivani hrvatski književnik, najpoznatiji po svom pjesničkom opusu. Njegova pjesma Pjevat će Slavonija, neslužbena je slavonska himna.
(www.culturenet.hr)
