Odgovor na demanti netočnih navoda, autora Mate Matarića, predsjednika HKUD-a Vladimir Nazor u Somboru, objavljen u Hrvatskoj riječi broj 850 na 23. stranici.

Točno je da u tjednom komentaru Dužionica, koji je objavljen u Hrvatskoj riječi u broju 849, na 23. stranici ne stoji da je 85. Dužionicu u Somboru organizirao HKUD Vladimir Nazor, kao što ne stoji ni da je 18. Dužionicu organiziralo UG Bunjevačko kolo. O 85. Dužionici HKUD-a Vladimir Nazor opširno izvješće objavljeno je u istom broju, a svrha tjednog komentara nije bila izvijestiti o događaju (jer je to već učinjeno u posebnom tekstu) već dati osobni pogled na dvije Dužionice koje se u Somboru organiziraju bezmalo dva desetljeća. I suština nije u nazivu udruga koje ih organiziraju već u onome što je specifikum Sombora, a to su dvije Dužionice (jedna hrvatska i jedna bunjevačka) koje se u gradu održavaju u isto vrijeme i od svete mise, bandašicinog kola na gradskom trgu, pa do predaje kruha u sjedištu gradske vlasti i na istom mjestu.
A sintagma bunjevački Hrvati nije jezična tvorevina potpisnice tjednog pregleda, niti njen pokušaj »udaljavanja Hrvata od Hrvata« već odrednica koja se koristi u hrvatskoj manjinskoj zajednici kako bi se bliže odredila subetnička pripadnost dijela hrvatske manjinske zajednice u Srbiji. Toj subetničkoj skupini pripada i najveći broj Hrvata u samom Somboru i na okolnim salašima i oni su ti koji njeguju bunjevačku tradiciju, običaje i jezik. Ali isto tako oni sebe vide ne kao pripadnike zasebne bunjevačke nacionalne zajednice već kao pripadnike hrvatske zajednice. 
Bunjevački Hrvati ne bježe od svoje pripadnosti hrvatskom narodu. Dapače, ali će isto tako s ponosom istaknuti i svoju bunjevštinu kroz jezik, pjesmu, nošnju, običaje, manifestacije. Uostalom, kao što to radi i HKUD Vladimir Nazor u Somboru. Veliko bunjevačko-šokačko prelo ili Dužionica očiti su primjeri. 
Zlata Vasiljević, novinarka Hrvatske riječi