Moralna obveza svakog pojedinca ali i sudionika u pružanju zdravstvene zaštite je da razvija svijest o značaju preventivnih pregleda. Razlozi za kasno otkrivanje bolesti su uglavnom nepostojanje simptoma u ranom stadiju bolesti, kasni odlazak na liječnički pregled, nedovoljna informiranost o bolestima, nedostatak vremena, te strah od dijagnoze. Opravdanja i razloga je mnogo, a tako se izgube godine, kasno se postavi dijagnoza i mogućnosti za izlječenje se vidno smanjuju. A što ima preče od zdravlja? Rak grlića maternice je na trećem mjestu po broju oboljelih žena, ispred je karcinom dojke i rak debelog crijeva. U Europi svake godine oboli 60.000, a umre 30.000 žena. Srbija drži neslavni rekord. Svake godine oboli 1.600, a umre 500 žena. Za karcionom dojke ti podatci su još alarmantniji, oboli 3.600, a umre 1.600. Zdravstveni radnici ističu da kada bi sve žene otišle jednom godišnje na pregled, ne bi bilo smrtnih ishoda. Jer, samo redovitim godišnjim pregledom bolest se može ustanoviti na vrijeme i manjom intervencijom može se spriječiti njeno dalje napredovanje.

Zdravlje na posljednjem mjestu

Neprenosive bolesti, poput karcionoma i dijabetesa, svake godine odnesu 38 milijuna života od kojih bi se 16 milijuna moglo spasiti preventivnim mjerama, navodi se u izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije. Također se navodi da bi se prerane smrti mogle izbjeći kampanjama protiv duhana, alkohola i u korist tjelesnih i sportskih aktivnosti. SZO je 2013. godine pokrenula plan smanjenja preranih smrti, a neke zemlje su već postigle rezultate tog plana, pa je tako, recimo u Turskoj, broj pušača između 2008. i 2012. godine smanjen za 13,4 posto poslije porasta cijene duhana i upozorenja o njegovoj opasnosti na kutijama cigareta. Svaka zemlja bi prema mišljenju SZO-a trebala odrediti svoje ciljeve pokretanjem preventivnih mjera, jer će bez toga milijuni života biti izgubljeni. Novi zakon o zdravstvenom osiguranju koji je u Srbiji stupio na snagu u travnju ove godine uveo je obavezne preventivne preglede, a prije svega skrining pregleda na rak dojke, grlića maternice i debelog crijeva. Također predviđa i da oni koji se tri puta ogluše o poziv na skrining, a kasnije obole, plate čak 35 posto liječenja iako imaju zdravstveno osiguranje.
»Nama je sve ostalo preče osim našeg zdravlja. Pacijenti u većini slučajeva kao razloge svog nedolaska kod liječnika navode nedostatak slobodnog vremena i novca. I onda dođu kod liječnika kada već bude kasno za izlječenje. Važno je utjecati na svijest ljudi i ukazivati im na značaj preventivnih pregleda«, kaže dr. Krsto Kureš.

Preventivni pregledi u seoskim sredinama

S ciljem da se ženama u seoskim sredinama omogući besplatno snimanje pokretnim mamografom, bez zakazivanja, bez zdravstvene knjižice i bez uputa, Pokrajinska vlada je pokrenula projekt Prva mamografija. Pokretni mamograf će obići sredine koje su najudaljenije od zdravstvenih centara kako bi se omogućilo ženama da preglede obave u svom mjestu. Planirano je da se projekt do kraja godine realizira u 11 općina u Vojvodini. U selu Višnjićevo u šidskoj općini pokretni mamograf je službeno počeo raditi 1. srpnja, a zatim je snimanje koje obavlja stručni tim Kliničkog centra Vojvodine nastavljeno u Adaševcima. Šidska općine je jedina općina u Vojvodini gdje će se ovakav način pregleda omogućiti ženama u dva naseljena mjesta.
»U Adaševcima se prijavilo 315 žena, što je više od očekivanog broja. Ovo je sada prilika da se žene pregledaju na vrijeme. U ovoj godini pokretni mamograf bit će u ova dva sela, a iduće godine ćemo vidjeti što planira Pokrajinsko tajništvo za zdravstvo. Preventiva je najznačajnija, a mamograf je najefikasnija metoda u ranom otkrivanju dojke. Smatram da svaka žena to treba uraditi kako bi se, ukoliko postoji problem, blagovremeno reagiralo«, kaže dr. Kureš.

Podizanje razine prevencije

Prije dolaska mamografa u šidsku općinu, u Višnjićevu i Adaševcima su održana predavanja o važnosti preventivnih pregleda.
»Posebno smo se fokusirali na žene sa sela, s obzirom na to da je njima manje dostupno i kompliciranije doći do slobodnog mjesta na mamografu, a ni kapaciteti za mamografiju nisu veliki zbog manjeg broja radiologa. Kupovinom pokretnog mamografa Pokrajinska vlada je prošle godine donijela odluku da iz proračuna izdvoji 25 milijuna dinara za pokretni mamograf, s ciljem da omogući bolju kvalitetu zdravstvene zaštite ženama sa sela. Želja je podizanje razine prevencije, kako bi se na vrijeme reagiralo i otklonio problem koji može ugroziti život«, navodi zamjenica tajnika za zdravstvo Snežana Bojanić.
Višnjićevo, gdje je pokretni mamograf službeno počeo raditi, obišao je pokrajinski tajnik za zdravstvo doc. dr. Zoran Gojković.
»Ono što je važno jest da na ovaj način pokušavamo ukazati i riješiti jedan problem, a to je problem preventivnih pregleda, odnosno mamografije kao brzog, preciznog i nadasve efikasnog dijagnosticiranja onoga što nam je tumorski najveći problem u Vojvodini, a to su tumori dojke kod žena. Na nacionalni skrining koji se provodi u Srbiji mi imamo odziv žena svega devet posto. To je ono što je zabrinjavajuće. Uz najveću kampanju koju smo imali do sada, taj postotak se popeo na 30 posto. Ciljna grupa u Višnjićevu je 280 žena. U ovom trenutku imamo 60 do 70 posto žena koje pokrivamo skrining programom u ovom mjestu. Očekivanja su da tako bude u ostalim mjestima u Srijemskom, Zapadnobačkom, Sjeverno i Južnobanatskom regionu. To nam je najveći zadatak«,  istaknuo je dr. Zoran Gojković.

Glas žena

Akciju preventivnih pregleda u seoskim sredinama pozdravile su žene iz šidske općine.
»Smatram da su preventivni pregledi važni i da bi žene trebale barem jedanput godišnje ići na preventivne preglede. Do prije tri godine bila sam odgovornija prema svom zdravlju i više sam vodila računa o sebi. Sada baš i nisam odgovorna. Mislim da je razlog tome nedostatak slobodnog vremena, ali i financije. No, to su samo opravdanja, jer smatram da žena treba odvojiti vrijeme za sebe i za svoje zdravlje«, kaže Zdenka Ponjiger.
»Preventivni pregledi su jako važni, pogotovo za žene. Ima puno podmuklih bolesti koje ne pokazuju simptome i samo odjednom čovjek oboli. Poslije se ispostavi da nije posjetio liječnika 20 godina«, kaže Milena Tintor iz Šida.
Ona kaže kako misli da većina ljudi nije dovoljno odgovorna prema svom zdravlju: 
»Financijski razlozi su na prvom mjestu, ali ima tu i naše nemarnosti. Ima i onih žena koje stalno idu kod liječnika, a nije im ništa. Ne mogu za sebe reći da sam sto posto odgovorna, ali trudim se voditi računa o svom zdravlju. Zahvaljujući bliskim ljudima koji me motiviraju, trudim se biti odgovorna prema sebi. Osjećam se dobro, redovno pijem lijekove i kontroliram se s vremena na vrijeme.«
S. D.