Nekadašnja Ulica đenerala Milojevića, a posljednjih desetljeća Ulica Bose Milićević, sastojala se iz dva dijela, što je ostalo do ovih vremena. Prvi dio ulice nalazi se uz Poštu 2 i željezničku postaju, a potom se nastavlja od ugla Zmaj Jovine ulice ka Majšanskom mostu. Nije to jedina ulica iz dva dijela, a ovdje je očito zadržana iz prijašnjih vremena, što potvrđuje karta Subotice iz 1928. godine. U to vrijeme drugačije su bile institucije na tom gradskom području. Željeznička postaja je na istom mjestu, a uz prugu u pravcu Majšanskog mosta nalazila se Tvornica šešira Rot. Na uglu sa Zmaj Jovinom ulicom bila je Šumska uprava i građevinsko skladište, što je sve vidljivo na isječku karte grada iz 1928. godine.
Upravo u tom drugom dijelu Ulice Bose Milićević (a nekada đenerala Milojevića), nedaleko od ugla sa Zmaj Jovinom ulicom postojao je vrlo važan objekt, ne samo za grad, nego za cijelu regiju – Okružni ured za osiguranje radnika. Dr. Emil Libman u publiciranom istraživanju Istaknuti liječnici Subotice (izdanje Povijesnog arhiva Subotica 2003. godine, str. 126) precizira period rada Ureda na ovoj lokaciji: od 1914. do 1918. i od 1922. do 1941. godine. To je danas stambeni objekt. No, značajan je radi još jednog važnog događaja za povijest grada. U spomenutoj zgradi 7. srpnja 1945. godine otvorena je prva javna zubna ambulanta.
Prema podacima Koste Petrovića u bedekeru Subotice i Palića iz 1928. godine, u ovom Uredu (a zvali su ga i Okružna blagajna) bilo je osigurano 10.500 radnika iz Subotice. Ured je bio nadležan i za okolna mjesta, kako je navedeno: Senta sa srezom, Stara Kanjiža, Stari Bečej sa srezom, Topola sa srezom i općina Bajmak. Posjedovao je oporavilište na Paliću u Riječkoj ulici 13 i 15.