Kultura

Bogatstvo i različitost etnografske baštine

U Zagrebu je od 17. do 21. srpnja održana 53. Međunarodna smotra folklora, poznata manifestacija koja se održava od 1966. godine. Smotra je pokrenuta s ciljem da prikazuje i afirmira tradicijsku kulturu brojnih domaćih i stranih sudionika. Nastavlja se na dugu tradiciju smotri Seljačke sloge, kulturne i prosvjetne organizacije Hrvatske seljačke stranke. U suvremenoj Hrvatskoj ova je smotra folklora postala dijelom svjetskog pokreta za očuvanje kulturne baštine čovječanstva kojega predvodi UNESCO. Odlukom Ministarstva kulture Hrvatske i Grada Zagreba 2014. Međunarodna smotra folklora je proglašena festivalskom priredbom od nacionalnog značaja.

U susret riječkoj tituli

Središnja tema ovogodišnje Smotre je bila etnografsko i folklorno bogatstvo širokog prostora Gorskog kotara uz povijesne ceste Karolinu i Lujzijanu kojima se dolazi do Rijeke, te Hrvatskog primorja, Istre i Kvarnera. Time se u godini u susret proslave grada Rijeke, nositelja titule Europske prijestolnice kulture 2020., zagrebačka Smotra pridružuje tom programu.     
Nastupila su folklorna društva i pojedinci koji prezentiraju različitosti hrvatske etnografske baštine, predstavnici nacionalnih manjina, Hrvati iz susjednih zemalja i iseljeništva, uz petnaest ansambala koji su predstavili baštinu drugih naroda i kultura. Među izvođačima su i sudionici koncerta pučkih marijanskih pjesama, a jedna od sudionica toga programa bila je i Stanka Čoban iz udruge Tragovi Šokaca iz Bača.

Tavankućani – stari gosti

Na Smotri je ove godine sudjelovalo i HKPD Matija Gubec iz Tavankuta. Društvo je osnovano 1946. godine, a folkorna sekcija u udruzi pokrenuta je baš povodom poziva na sudjelovanje na prvoj smotri folklora 1966. godine. Tim povodom na ovoj 53. smotri folklora s aktivnom tavankutskom folklornom skupinom sudjelovao je i bračni par Terezija i Stipan Vuković, koji su sudjelovali na prvoj Smotri folkora. Oni su 70-ih godina  bili i voditelji folklorne sekcije, a koncem toga desetljeća Stipan Vuković je obnašao i dužnost predsjednika u Društvu. Nisu krili zadovoljstvo da im se pružila prigoda ponovo obići Zagreb i vidjeti kako se danas Smotra oragnizira. Inače, tavankutski Gubec je do sada na zagrebačkoj Smotri folklora sudjelovao više od deset puta.
U okviru programa Smotre, Tavankućani su s folklornom grupom sa Sicilije održali radionicu, na kojoj su  jedni od drugih učili plesove svog zavičaja, a kasnije su se publici predstavili na Trgu bana Jelačića. U nedjelju, u  prijepodnevnim satima, svi sudionici Smotre su sudjelovali na svetoj misi u zagrebačkoj katedrali, dok se navečer na Gradecu HKPD Matija Gubec iz Tavankuta publici ponovno predstavio s bunjevačkim plesovima.
I. D.

Najave

24. 09. - Predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«

H. R. | 24. rujna 2026.

NIU »Hrvatska riječ« organizira predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«, koje će biti održano u četvrtak, 24. rujna, u »Sjenici« na »Risarskom salašu« (Bajmački put 2) u Đurđinu. Početak je u 18 sati.

15. 05. - 26. 09. - Tavankutsko kulturno lito

H. R. | 26. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Matija Gubec« i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta i ove godine priređuju tradicionalnu manifestaciju »Tavankutsko kulturno lito« i u okviru nje brojne događaje koji su počeli sredinom svibnja i traju do kraja rujna.

26. 09. - XVI. Tavankutski festival voća

H. R. | 26. rujna 2026.

XVI. Tavankutski festival voća i autohtonih rukotvorina bit će održan 26. rujna na Etno salašu Balažević s početkom programa u 10 sati.

03. 10. - Miholjski koncert u Slankamenu

H. R. | 3. listopada 2026.

Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo Stjepan Radić priređuje Miholjski koncert koji će se održati u subotu 3. listopada u Hrvatskom domu u Novom Slankamenu, s početkom u 18 sati.

10. 09. - Izložba Gorana Kujundžića u Beogradu

H. R. | 8. listopada 2026.

U prostorijama Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu otvorit će se izložba radova Gorana Kujundžića, akademskog slikara-grafičara, redovitog profesora na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.