Konferencija pod nazivom »Prava nacionalnih manjina u državama nastalim raspadom SFRJ« održana je u Novome Sadu 18. lipnja u organizaciji Centra za regionalizam iz Novoga Sada i uz potporu njemačke zaklade Hanns Seidel. Konferencija je bila regionalnoga karaktera i okupila je stručnjake i eminentne eksperte u području manjinskih prava iz Srbije, Hrvatske, Bosne, Crne Gore i Makedonije, predstavnike nacionalnih vijeća nacionalnih manjina iz Srbije i predstavnike eminentnih udruga građanskoga društva koje se bave manjinskom tematikom. Cilj konferencije je bio da se sagleda aktualna situacija i problematika u području zaštite nacionalnih manjina u državama koje su nekada činile dio socijalističke federacije, kako kroz normativne okvire svake države posebno tako i kroz specifične probleme koji opterećuju manjinske zajednice. Na konferenciji se nastojalo i pronaći moguće odgovore kako bi se otklonili postojeći problemi kroz konkretne politike, kako bi se osim unaprjeđenja položaja manjinskih zajednica moglo pridonijeti i unaprjeđenju cjelokupnih bilateralnih i međudržavnih odnosa između zemalja s obzirom na to da manjine, kako je i naglašeno, iako bi trebale predstavljati mostove suradnje, zbog sporenja između domicilnih država i matičnih domovina znaju biti i izvorima međudržavnih problema. Konferencija je bila podijeljena na tri dijela. Prvi se odnosio na predstavljanje problematike i razloga za sazivanje konferencije, dok su drugi i treći dio konferencije bili posvećeni izlaganjima eksperata iz regije i predstavljanju specifična institucionalna rješenja i problematike. Nakon izlaganja uslijedila je i rasprava i usvajanje konkretnih zaključaka.
U ime Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji konferenciji je nazočio međunarodni tajnik HNV-a Darko Baštovanović, koji se tijekom rasprave uključio u rad konferencije. Baštovanović je istaknuo da razgovor o manjinskoj tematici, kada je u pitanju Srbija, predstavlja sumiranje problema koji već više od desetljeća pritiskaju manjine, posebice one nove koje su taj status stekle raspadom nekadašnje SFRJ, ali da konkretna rješenja od strane države i dalje izostaju. On je istaknuo i da hrvatska manjina predstavlja manjinu koja je u potpunosti isključena iz procesa donošenja odluka, jer ne participira ni na jednoj razini, a u odsustvu integrativnih manjinskih politika nedovoljno je integrirana u društveni i politički sustav. Osvrćući se na institucionalna rješenja Baštovanović je naglasio da je već sam Ustav Srbije, koji bi trebao predstavljati i osnovno polazište manjinske zaštite, diskriminatoran jer manjine svrstava u ostale bez da konkretno navede o kojim se narodima radi. Iz toga proizlazi, kako je naglasio Baštovanović, da su ostala zakonska rješenja loša, posebice izmjene ključnih manjinskih zakona iz 2018. godine kada je političkim prvacima manjina zapriječeno da sudjeluju u radu manjinskih vijeća, a ukoliko to ne mogu činiti unutar svoje zajednice kroz krovna tijela manjinske kulturne samouprave, onda je krajnje nemoguće govoriti i o sudjelovanju u procesu donošenja odluka na višim razinama. Na koncu, Baštovanović je istaknuo da se na samoj konferenciji nedovoljno tematizirao proces europskih integracija, jer on predstavlja ključni trenutak unaprjeđenja položaja nacionalnih manjina. U tom kontekstu naglasio je da je za HNV pristupanje Srbije EU jedna od glavnih tema kojima se konkretno nastoji baviti i da je članstvo Srbije u EU u interesu hrvatskoga naroda u domicilnoj državi, ali da se u medijima to prešućuje.
H. R.