U Osnovnoj školi 22. oktobar u Monoštoru prije dvije školske godine upisan je odjel prvašića na hrvatskom jeziku, roditelji su bili zainteresirani i za odjel tambure na hrvatskom nastavnom jeziku, veliki broj djece aktivno sudjeluje u radu hrvatske udruge, pa se činilo da će potporu roditelja dobiti i inicijativa da se u predškolskoj pripremnoj grupi u vrtiću u Somboru također uvede hrvatski nastavni jezik. Ali usprkos naporima Hrvatskog nacionalnog vijeća i načelnoj potpori lokalne vlasti, roditelji nisu prihvatili ovu inicijativu i nitko od roditelja u anketnom listiću nije zaokružio hrvatski jezik kao jezik na kome želi da njegovo dijete prati pripremni predškolski program.

Rezultati ankete

Priču o uvođenju hrvatskog jezika u pripremnu grupu vrtića u Monoštoru pokrenuo je HNV i to je bila jedna od tema o kojoj se razgovaralo prilikom razgovora u sjedištu somborske lokalne vlasti s gradonačelnicom Dušankom Golubović. Djelovalo se brzo, pa je i uslijedio konkretan sastanak na kome su nazočili i dužnosnici lokalne vlasti zaduženi za područje obrazovanja, kao i ravnateljica PU Vera Gucunja Aleksandra Perović. Dogovoreno je tada da se u Monoštoru organizira sastanak s roditeljima i da im se predoče sve mogućnosti i prednosti uvođenja hrvatskog nastavnog jezika u pripremnoj predškolskoj grupi u vrtiću. 
»Roditeljskom sastanku u vrtiću Sunčica u Monoštoru nazočilo je 33 roditelja obje odgojne grupe, od ukupno 45 djece koliko ima u te dvije predškolske grupe u vrtiću. To su djeca koja će biti upisana ove jeseni, odnosno 2019./20.  školske godine. Na tom sastanku s roditeljima predočena je inicijativa Hrvatskog nacionalnog vijeća o mogućnosti pohađanja pripremnog pred-školskog programa u ovom vrtiću. Roditeljima su podijeljeni anketni listići s pitanjem na kom jeziku žele da im djeca pohađaju nastavu pripremnog školskog programa, na srpskom ili hrvatskom jeziku. Od ukupnog broja roditelja 43 njih se izjasnilo da želi da im djeca nastavu pohađaju na srpskom jeziku, a dvoje roditelja nije vratilo anketne listiće. U ovom trenutnu dakle nisu, prema članku br. 5., stavak 2. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju ispunjeni uvjeti da se ovakva inicijativa i provede«, kaže ravnateljica PU Vera Gucunja Sombor Aleksandra Perović. Prema njenim riječima obavijest o rezultatima ankete proslijeđena je Hrvatskom nacionalnom vijeću.

Potpora, samo deklarativna

Ideja o uvođenju hrvatskog u pripremni predškolski program lokalnim vlastima u Somboru predočena je prilikom razgovora dužnosnika HNV-a s gradonačelnicom Sombora Dušankom Golubović. Dobila je ta ideja načelnu potporu gradonačelnice, uslijedio je zatim razgovor s gradskim dužnosnicima zaduženim za obrazovanje i ravnateljicom predškolske ustanove i na koncu razgovor s roditeljima u Monoštoru. S obzirom na poduzete korake i višemjesečne napore i pripreme, kao i na to da u Monoštoru već postoji nastava na hrvatskom jeziku u osnovnoj školi, rezultat ankete za Margaretu Uršal, predsjednicu Odbora za obrazovanje HNV-a, donekle jest iznenađenje. 
»HNV se potrudio da roditeljima predstavi kako bi izgledao program po kome bi radili mališani u pripremnoj grupi na hrvatskom jeziku. Koristile bi se suvremene metode, suvremeni materijali za obrazovanje, dodatno bi se opremio vrtić, i to ne bi zahtijevalo dodatno upošljavanje već bi se angažirala odgojiteljica koja tamo već radi, a koja bi prošla obuku po Montessori programu. Ono što je mene najviše iznenadilo jest broj dužnosnika gradske vlasti kojih je na tom sastanku bilo više, a da nisu kazali ni jednu, jedinu riječ. Niti su dali potporu ovoj našoj inicijativi, niti su rekli – mi ovo ne podržavamo. Bilo bi mi lakše nego ovako što su nazočili roditeljskom sastanku bez da su išta rekli. Da su se barem obratili roditeljima, pozdravili ih. Ovako izgleda kao da su oni tamo bili neki mehanizam kontrole. Ali ukoliko rezultat ove ankete zaista oslikava odsustvo potrebe i želje roditelja da se u Monoštoru otvori predškolska odgojna grupa na hrvatskom jeziku mi tu volju roditelja poštujemo«, kaže Uršal.
Prema njenim riječima, među roditeljima su bili i oni čija starija djeca već pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku, roditelji koji nisu opredijeljeni, jer su u nacionalno mješovitim brakovima ali i roditelji koji su jasno znali kako žele da im dijete pohađa pripremni predškolski program na srpskom jeziku. 
»Kod upisa uvijek su problem oni roditelji koji su neopredijeljeni i nesigurni što je ono što je najbolje za njihovo dijete. Ako mi u obiteljima njegujemo stav da smo Hrvati, tada želimo da nam dijete pohađa vrtić ili školu na hrvatskom jeziku, ali isto tako da uči i srpski. Tako razvijamo interkulturalne odnose u zajednici i djecu od malih nogu upoznajemo s različitim kulturama i običajima a to samo može biti prednost, nikako nedostatak«, kazala je Uršal. 
Za predsjednika KUD-a Hrvata Bodrog Željka Šeremešića stav roditelja koji nisu prihvatili inicijativu HNV-a nije iznenađenje. 
»Djece je sve manje, a kada nas je malo onda smo nesigurni. Načelno, sustav nema ništa protiv, dozvoljava, no sustav nema aktivnu afirmativnu ulogu promotera, da propagira mogućnosti. Kada se sve stavi u kontekst hrvatsko-srpskih odnosa, tekstova koji se objavljuju u medijima, evo neke sasvim druge slike naše stvarnosti. U startu to za roditelje ukoliko upišu dijete na nastavu na hrvatskom jeziku predstavlja problem. Najprije onaj mentalni, kroz razmišljanje dijete mi je ‘posebno’. Većina se ipak priklanja onome ‘najbolje je ne isticati se, biti dio većine’, a sve to promatrano u kontekstu hrvatsko-srpskih odnosa«, kaže Šeremešić. 
Z. Vasiljević