Svaka manifestacija, pa tako i turistička, odlikuje se nekom svojom osobenošću i specifičnošću programa, odnosno sadržajem. Zbog toga ne postoji neka univerzalna formula kako planirati i organizirati manifestaciju, jer to ovisi o brojnim faktorima (programski i sadržajno, o cilju, mjestu, vremenu i učestalosti održavanja, heterogenosti sudionika i posjetitelja, prirodno-zemljopisnih uvjeta i antropogenog naslijeđa i turističko-zemljopisnog položaja mjesta održavanja itd.). Međutim, postoje elementi bez kojih nije moguće dobro planiranje i organiziranje jedne turističke manifestacije, a svode se na sljedeće:
– što je motiv organiziranja manifestacije,
– tko su organizatori planiranja manifestacije,
– koje su potrebne aktivnosti planiranja manifestacije,
– planiranje i izvršenje propagandnih aktivnosti vezane za manifestaciju i
– tko su sudionici i posjetitelji manifestacije (ali i u svojstvu kao mediji propagande).

Motiv organiziranja manifestacije

Motiv organiziranja turističke manifestacije u suštini proizlazi iz želje i potrebe da se istaknu prirodne, kulturno-povijesne, gospodarske, etnografske i druge vrijednosti i specifičnosti naselja ili regije u cilju povećanja turističkog prometa. Istovremeno, ove manifestacije mogu imati i edukativni karakter. Manifestacija će biti uspješna ako se točno prepoznaju i definiraju motivi i ciljevi organiziranja. Motivi za organiziranje manifestacije mogu biti raznovrsni, ali neki od njih su od prevashodne važnosti za pojedina mjesta i regije kao što su ekonomski, turističko-komercijalni, socio-kulturni, ekološki i društveno-politički. Važan motiv je i podizanje samosvijesti lokalne zajednice, odnosno lokalnog stanovništva o vrijednosti načina života i tradicije dotične sredine. Navedeni motivi iskazuju se (a mogu biti i pokretač) kod organiziranja turističkih manifestacija svih rangova.
Od motiva organiziranja ovisi kakva će biti manifestacija, koji će je subjekti organizirati i koji će prostori biti uzeti u obzir.

Planiranje organiziranja turističkih manifestacija

Organizatori turističkih manifestacija mogu biti državna tijela, javne organizacije i poduzeća, udruženi organizatori na osnovu tzv. horizontalne i vertikalne povezanosti (subjekti isih, sličnih, odnosno različitih djelatnosti, ali logično i interesno povezanih), strukovne udruge i organizacije, gospodarski subjekti, udruženi javni i privatni sektor, kulturne institucije, organizacije nevladinog sektora, ali i pojedinci. Tko će biti ili će se naći u ulozi organizatora i suorganizatora manifestacije ovisi od motiva organiziranja. Po općem pravilu, u organiziranje svake manifestacije treba uključiti i prateće subjekte (komunalna djelatnost, promet, sigurnosna tijela, zdravstvo, zakonom predviđene i potrebne inspekcijske službe i sl.), jer nedvojbeno imaju važnu ulogu tijekom održavanja manifestacije.

Što je turističko mjesto

Što se tiče turizma, važeća državna statistika naselja svrstava u turistička mjesta, ostala turistička mjesta i ostala mjesta. U koju će grupu biti svrstano mjesto, ovisi od stupnja razvijenosti turizma u njemu.
Turistička mjesta trebaju ispuniti četiri bitna uvjeta:
– da su atraktivna (prirodne ljepote, ljekoviti izvori, kulturno-historijski spomenici, razne kulturne, zabavne, sportske i druge manifestacije),
– da su komunikativna (mogućnost pristupa, prometna povezanost i sl.),
– da su receptivna (osigurana infra i suprastruktura za prihvat i boravak turista) i
– da su uređena (parkovi, šetnice, kupališta i dr.).
Po Zakonu o turizmu turističko mjesto je »organizirana i funkcionalna cjelina s formiranom turističkom ponudom, prirodnim vrijednostima, kulturnim dobrima i drugim znamenitostima značajnim za turizam, komunalnom, prometnom i turističkom infrastrukturom, kao i objektima i drugim sadržajima za smještaj i boravak turista«.
Na osnovu ove definicije u turizmu se izdvajaju sljedeća mjesta:
– gradski centri
– toplice
– planinska mjesta
– mjesta pokraj jezera
– mjesta pokraj rijeka
– mjesta pokraj mora
– mjesta s izraženim kulturno-povijesnim spomenicima
– ostala turistička mjesta
– ostala mjesta
Ostala turistička mjesta su ona koja imaju nedovoljno izraženu turističku atraktivnost, a ostala mjesta su ona koja nemaju atraktivne turističke vrijednosti. Nisu sva naselja turistički atraktivna, te se neka nalaze u kategoriji »ostalih mjesta«. To su naselja gdje su turistički lokaliteti zapostavljeni.
Turističke manifestacije se mogu organizirati u tri grupe naselja:
1. Razvijena turistička naselja, koja imaju i raspolažu s atraktivnim receptivnim i prometnim faktorima za turističku ponudu i s karakterističnim manifestacijskim turizmom (toplice, planinska, primorska turistička mjesta),
2. Naselja koja imaju određenu kulturno-povijesnu tradiciju i folklorno naslijeđe i omogućuju najneophodnije uvjete potrebne za manifestaciju i
3. Metropole, gradski i regionalni centri, kao i mjesta u kojima se najčešće organiziraju i održavaju manifestacije od većeg značaja.
Naselja imaju utjecaj na održavanje turističke manifestacije, a to se ogleda prije svega u raspolaganju vlastitim direktnim ili indirektnim smještajnim kapacitetima, kao i svojim određenim antropogenim specifičnostima. Također, mogu imati utjecaj na broj sudionika i posjetitelja kao i na nivo kvalitete i ostale efekte kao što su ekonomski, kulturno-socijalni i ekološki.
Treba razlikovati turistička mjesta (naselja) od turističkog prostora. Turistički prostor je jedinstvena i nedjeljiva geografska i funkcionalna cjelina prirodnih i stvorenih resursa i vrijednosti od značaja za turizam.
Atila Dunđerski, dipl. turizmolog