»Želimo da se na ovom svetom mjestu susreću svi narodi i da se sretnu kod naše zajedničke Majke Blažene Djevice Marije«, kaže beogradski nadbiskup mons. Stanislav Hočevar.
Impozantno svetište Uznesenja Blažene Djevice Marije smješteno je u dijelu Beograda zvanom Neimar. U doba svog osnutka povjereno je redovnicima asumpcionistima koji su 1924. godine zamolili tadašnjeg nadbiskupa Rafaela Rodića da u Beogradu osnuju svoj samostan, kao i poseban samostan za sestre asumpcionistice. Osnutak župe prihvatilo je i Ministarstvo vjera 1927. godine, a župu su na upravu tada dobili francuski asumpcionisti koji su sagradili prvu crkvu posvećenu Marijinom uznesenju na nebo. Njena gradnja započela je 1938. godine. Prvobitno je ona bila mala, a kasnije je izražena želja da se na tom mjestu postavi veliki zajednički spomenik Francuske i Srbije, u čast svim palim francuskim borcima na istočnoj fronti. Uskoro je počela izgradnja crkve. No, počeo je Drugi svjetski rat i radovi su prekinuti. Za vrijeme rata njemački vojnici su crkvu koristili kao magacinski prostor za municiju, a tek poslije osamdesetih godina XX. stoljeća crkva je na pojednostavljen način završena. Danas je ona sjedište župe Uznesenja Blažene Djevice Marije, a od 1988. godine katedralna crkva. Unatoč tome što je ovo svetište svjedok neobične povijesti, naroda i crkava, vrijedan spomenik kulture i umjetnosti, projekt obnove i njenog uređenja nije dovršen. Tijekom posljednjih desetljeća, zbog prisutnih podzemnih voda, svetište je ugroženo razornom vlagom i vapi za neodložnom obnovom. Ono što ohrabruje jest da će zahvaljujući donatorskim sredstvima već u lipnju započeti sanacija vlage. A kako najavljuju u Beogradskoj nadbiskupiji nadaju se da će uređenje katedrale kao centra susreta i permanentnog obrazovnog procesa biti završeno za tri godine.
Mjesto pomirenja
Katedralna crkva na Neimaru oduvijek je bila znak povezanosti, znak pomirenja i znak susreta. Završetkom njene obnove u planu je da ona bude mjesto za susrete vjernika različitih nacionalnosti i konfesija, ali i mjesto gdje će hodočasnici imati priliku upoznati se s bogatom poviješću katedrale i čitavog kompleksa.
»Želimo da pored crkve bude centar za duhovne vježbe. Trenutno smo u sinodarnom procesu i trebamo okupljati mlade na duhovnim vježbama, kao i članove pastoralnog i ekonomskog vijeća. Željeli bismo da kao i do sada ovdje dolazi veliki broj vjernika iz udaljenijih mjesta, kojima je potrebno omogućiti boravak. Njih osobito zanima odnos s Pravoslavnom Crkvom. U našoj crkvi je jedna iznimka koju možda mnogi katolici neće odobravati. Naime, među ostalim freskama na zidu iza oltara, koje su nadahnute preplitanjem Istoka i Zapada, nalazi se i freska sv. Save. Zato je to posebno prijemčiv prostor i za ekumenske odnose. Kako bi došlo do veće suradnje između Istoka i Zapada, želimo ovaj prostor namijeniti zajedničkim velikim nacrtima čitave nadbiskupije. Također, u planu nam je i izgradnja doma za starije nemoćne svećenike i muzeja. Velika je šteta da nemamo nijedan muzej naše crkve, kako bismo javnosti mogli predstaviti sve ono što se događalo u povijesti o prisutnosti Katoličke Crkve u Srbiji«, ističe nadbiskup Stanislav Hočevar.
On dodaje da će se tamo održavati i studijski dani:
»Caritas Srbije je uvijek morao tražiti svoj prostor, a sada će svoje aktivnosti moći obavljati ovdje. Kao marijanska crkva na poseban način želimo se baviti promicanjem žene. Znamo da je svatko od nas od rođenja dan ženama. Majke su one koje nose živote. Mi smo uvjereni, tumačeći Isusovu oporuku na križu Evo ti majke, da će ova crkva i čitav kompleks govoriti svim ljudima Evo ti majke, nisi sam. Majka je s tobom«.
Pripremni radovi
Pripremni radovi su počeli. Trenutno se čiste prostorije ispod crkve, nekadašnja kripta i prostorije koje su bile namijenjene za druge pastoralne djelatnosti. U njima je velika vlaga i trenutno u tom prostoru ne može nitko boraviti.
»Projekt obnove iznosi 1.850.000 eura. Zato se obraćamo svima za pomoć. Sveta Stolica nam je obećala pomoć i sanaciju smo započeli s 350.000 američkih dolara. Vrlo smo sretni što nam je i milanski kardinal odobrio sredstva, a očekujemo pomoć i od talijanske biskupske konferencije. Ono što je za nas najvažnije jest što smo molitveno okupljanje s većim brojem vjernika pokrenuli na blagdan Gospe Fatimske 13. svibnja. Od tada svake prve subote imamo molitvu za sredstva, kako bi ovdje mogao nastati veći duhovni centar za edukaciju starijih i mlađih vjernika«, kaže mons. Hočevar.
Glavni radovi na sanaciji katedralne crkve počet će u srpnju, a očekivanja su da će se za tri godine završiti obnova čitavog kompleksa, kako bi on mogao služiti promicanju integralnog razvoja, integralne vjere, ali i susreta i pomirenja.
»Pozivamo sve da nam prema svojim mogućnostima pruže financijsku podršku kroz donacije i da se iskrenog i otvorenog srca pridruže molitvama i bogosluženjima za blagoslov i uspjeh svih radova«, kaže na kraju razgovora beogradski nadbiskup.
S. D.
