Većina od nas se sa strahom i gađenjem odnosi prema insektima ljeti. Na tržištu postoji velik broj kemijskih sredstava, koji u obliku sprejeva, krema i losiona mogu pomoći u borbi protiv tih neugodnih, dosadnih i opasnih stvorenja. Razumljivo, kad se nađete u području gdje tih insekata ima puno, preporučljivo je nositi duge rukave i duge hlače.
Ako ste dobili ubod, bilo komarca, pčele ili mrava, dobro je oprati mjesto uboda vodom i sapunom, kako bi se odstranile bakterije i bilo kakvi tragovi otrova. Bilo koja krema za olakšanje bola može biti od pomoći. Lijekovi poput ibuprofena ili Aspirina su korisni ako je bol stvarno jaka. Jedna tableta nekog antihistaminika može ublažiti svrbež. Kortikosteroidne masti smanjuju otok na mjestu uboda.
Krpelji
S buđenjem prirode u travnju, svibnju i lipnju, u sve većem broju javljaju se i krpelji, koji su u tim mjesecima najaktivniji. Krpelj može biti zaražen virusom, koji može uzrokovati upalu mozga (krpeljni meningoencefalitis), nakon što takav krpelj ugrize čovjeka. Zato se cijepljenje protiv meningoencefalitisa posebno preporuča šumskim radnicima, planinarima i izletnicima, koji češće borave u prirodi. Krpelji mogu prenijeti i bakteriju od koje se dobiva bolest Lyme borelioza (Lajmska bolest). Znak da je ubod krpelja izazvao boreliozu je crvenilo koje se širi oko mjesta uboda. Kad se crvenilo uoči, treba odmah otići liječniku. Nakon povratka iz prirode treba se pregledati po cijelom tijelu. Ako se uoči krpelj, treba ga što prije odstraniti.
Mravi
Ljeti, ležeći negdje na zemlji, travi, u šumarku, na plažama, vrlo lako se dođe u kontakt s mravima. Oni grizu i bodu. Posebno su neugodni mali crveni mravi. Naravno, treba se odmah obratiti liječniku ako osjetite prve simptome alergične reakcije: urtike na koži, otežano disanje, oticanje u ždrijelu.
Pčele, ose
Nabasati na roj pčela ili osa ili bosom nogom nagaziti na njihovo gnijezdo, može biti vrlo neugodno iskustvo. Na izletima mogu zagorčati život. Budući da vole našu hranu, dobar je trik staviti na jedan tanjur otpatke od hrane i u čašu nekog slatkog pića i sve to staviti na jedno mjesto podalje od stola.
Ako se na mjestu uboda pojavila značajna oteklina, bolnost (posebno ako je ubod ili žalac blizu nosa, oka ili ždrijela), uputno je potražiti liječnika. Ako se na koži pojave urtike ili disanje ili gutanje postane otežano – sve simptomi opasnog alergijskog napada – pozovite hitnu pomoć.
Ako ubodeni nije alergičan i ako još nisu nastupili znakovi šoka, izvadite žalac iz tijela što prije. Ubodeni ud ne pokretati. Preosjetljive osobe moraju izbjegavati okolnosti u kojima češće dolaze u dodir s kukcima. Poznato je da pčele ubadaju za vrijeme jako toplih dana ili odmah nakon kiše.
Komarci
Komarci su insekti broj jedan za prijenos bolesti u svijetu. Inače, i oni mogu svojim ubodom unijeti u tijelo tvari koje uzrokuju alergijske reakcije, a drugi kukci (npr. pčele, ose, stršljeni) unose u tijelo tvari koje pospješuju alergijsku reakciju, primjerice histamin. Nakon komarčeva uboda pojavljuju se na mjestu uboda crvenilo i svrbež, a nakon uboda ose, pčele i stršljena, na mjestu uboda se poslije 20 do 30 minuta pojavljuje oteklina, izrazita bol i upalno crvenilo, a mogu se razviti i opći poremećaji. U najtežih oblika uboda komaraca, ako se razviju znakovi šoka, a liječnička pomoć nije brza, mogu nastati grčevi, pa čak i smrt. To isto vrijedi i za pčele, ose i stršljene. U slučaju povišene temperature, početka kočenja vrata, povraćanja i dezorijentacije, liječnik će posumnjati na virusnu upalu mozga (encefalitis). U liječenju blažih oblika uboda mogu se primijeniti oblozi 2% otopine borne kiseline te kortikosteroidne masti.
Premda su posljedice napada i uboda insekata prilično rijetko ozbiljne i opasne, ipak i ovog ljeta oni zahtijevaju puni respekt. Sa stajališta prve pomoći neobično su važni ubodi pčela, osa, stršljena, bumbara, obada, pauka i škorpiona.
Najbolje su metode protiv uboda uništavanje insekata i izbjegavanje dodira s njima.
dr. Ivo BELAN
