Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata je koncem 2018. i u prvoj polovini 2019. godine u okviru redovitih aktivnosti na planu digitalizacije knjiške i novinske baštine vojvođanskih Hrvata digitalizirao i objavio na svojim mrežnim stranicama (www.zkvh.org.rs) u rubrici digitalizirana baština) veliki broj sadržaja, što je ukupno više od dvije tisuće stranica.
Tako su objavljeni raritetni naslovi s početka 20. stoljeća poznatih autora, primjerice Lajče Budanovića (Bog : Čitaj pa se misli, 1927. i Budite svijesni katolici, 1928.) i Paje Vidakovića (Božić, 1907.), ali i građa koju je »po starim ‚Danicama‘ napabirčio I. P. Jablanović« (pravo ime Ive Prćić; Ezopčice: Priče za kat. mladež, 1928., Tmurni i vedri dani : crtice iz prošlosti Bunjevaca i Šokaca, 192?.).
Godina velikana
Obilježavanje značajnih obljetnica rođenja i smrti hrvatskih velikana u Vojvodini/Srbiji kroz dugogodišnji program Godine velikana provodi se i kroz digitalizaciju njihove pisane ostavštine. Na taj način se djela, teško dostupna široj zainteresiranoj javnosti, vraćaju u život i postaju predmetom proučavanja. Iznimno mjesto svojim djelima zauzima svećenik, bibliograf, prevoditelj i pisac Ivan Kujundžić čija su tri djela digitalizirana i objavljena povodom pedesete obljetnice njegove smrti. Riječ je o važnim publikacijama: Bunjevačko-šokačka bibliografija : prilog kulturnoj povijesti bunjevačko-šokačkih Hrvata (Zagreb, 1969.) i Izvori za povijest bunjevačko-šokačkih Hrvata (Zagreb, 1968.) te o knjizi pripovjedaka Deran s očima i druge pripovijesti (Subotica, 1969.).
Pučki kalendari
Za istraživače kulturne povijesti posebno mjesto imaju kalendari do kojih je teže doći, a koji imaju svoju kulturološku vrijednost donoseći poput neistražene škrinje brojne podatke o osobama, događajima i kulturnoj baštini Hrvata u Vojvodini. Među njima su i kalendari čija nam sva godišta nisu dostupna te će mnogi od njih biti upotpunjeni pronalaskom nedostajućeg godišta. Digitaliziran je Biskupa Ivana Antunovića kalendar : za prostu godinu 1935, čiji je urednik Balint Vujkov, a prvi i jedini broj tog kalendara izašao je u Subotici za 1935. godinu. Sada su dostupni Pravi bunjevački kalendar za 1934., 1935. i 1936. godinu te Bunjevački kalendar za godinu 1940., čiji je odgovorni urednik Ivan Poljaković, a izlazio je od 1939. do 1941. u Subotici. Kalendar Hrvatska riječ za prestupnu 1952 godinu, izašao je samo te godine, a uredio ga je Josip Kujundžić – Kejo. Digitalizirani su Narodni kalendar za 1937., 1941., 1947. i 1948., Pučki kalendar za godinu 1938. te Zemljodilski kalendar za 1924., 1926., 1927. i 1936. Dodajmo tomu Kalendar Katoličkog pučkog saveza za godinu 1913. i 1914. (inače objavljen za godišta 1909.-12., 1914.-15. i 1917.) i Katolički kalendar : za prostu 1979. godinu, koji je priredio Ivo Topalić (tiskano prigodom 200. godišnjice župne crkve u Baču). Nabrojani naslovi ukazuju na našu bogatu tradiciju tiskanja pučkih kalendara o čijoj će se ulozi još govoriti i pisati, a njihova će dostupnost u tome biti važan korak.
Digitalizacija spomenutih sadržaja realizirana je uz potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
(ZKVH)
