Povijesni, demografski, gospodarski, kulturni i drugi razvojni put naselja uvjetovao je i stvorio brojne turistički atraktivne vrijednosti.

Sport i rekreacija

Sport i rekreacija su važan motiv pri odluci kako koristiti slobodno vrijeme. Za upražnjavanje rekreacije, osim potrebe za odmorom od svakodnevice i održavanje fizičke, psihičke i zdravstvene kondicije, presudnu ulogu imaju fizičko-geografske, hidrogeografske i biogeografske karakteristike, odnosno predispozicije prostora. Za zadovoljavanje ove potrebe grade se raznovrsni rekreacijski centri i objekti s brojnim i širokim spektrom ponude za sve uzraste i preferiranja. Osnovna uloga sportskih centara, kako otvorenih tako i zatvorenih, je u upražnjavanju sporta na profesionalnom ali i na amaterskom nivou u svim poznatim i priznatim, svojevrsnim pravilima uređenim i definiranim disciplinama, bilo pojedinačnim ili kolektivnim. Međutim, sportski centri grade se i zbog prestiža među mjestima i gradovima. U mnogim naseljima izdvajaju se značajna financijska sredstva za ulaganje u izgradnju novih i renoviranje i osuvremenjavanje postojećih sportskih objekata sve u cilju prihvaćanja i organiziranja raznih natjecanja, turnira i prvenstava po mogućnosti što višeg ranga, jer organiziranje takvih sportskih natjecanja pridonosi većem turističkom posjetu i iskorištenju smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta, a time i do značajnije turističke potražnje. 
Sportski centri služe također i za rekreaciju, a pokriveni sportski centri mogu poslužiti (a zbog ravnomjernijih troškova održavanja i boljeg iskorištenja i poželjno je, prim. a.) za organiziranje raznih poslovno-privrednih i muzičko-zabavnih manifestacija (primjer: SPENS u Novom Sadu).
U rekreacijske objekte mogu se uključiti i lječilišni centri kojima je turistička vrijednost termalna i termomineralna voda i mikroklima. U takvim centrima, kao dopunski program boravka za posjetitelje i korisnike medicinskih usluga organiziraju se zabavni, sportsko-rekreativni, umjetnički, etnografski i drugi slični vidovi manifestacijskog turizma, a pogodni su i često se koriste za organiziranje znanstveno-stručnih skupova.
Sportsko-rekreativnim objektima pripadaju i objekti vezani za konjički sport, a omogućuju i organiziranje atraktivnih i privlačnih manifestacija povezanih s običajnim naslijeđem i etnografskim vrijednostima.

Značaj privrede

Sve tri vrste privrednih djelatnosti – primarna (poljoprivreda), sekundarna (industrija) i tercijalna (uslužne djelatnosti), kako posredno tako i neposredno, povezane su s turizmom, samim time i s manifestacijskim turizmom. Turističke manifestacije potiču razvoj i prosperitet mjesta i/ili regija održavanja između ostalog i privlačenjem investitora u cilju njihovog ulaganja u turističku privredu, a u nekim slučajevima i u druge već postojeće ili nove privredne grane.
Prirodno-geografske odlike (klima, hidrografska mreža, pedološki sastav tla, prirodni resursi) i potreba ljudi za privređivanjem radi preživljavanja uvjetovali su i razvoj primarnih, sekundarnih i tercijalnih djelatnosti. Ovisno koje su od navedenih privrednih djelatnosti najzastupljenije organiziraju se i prigodne turističke manifestacije usko povezane s prevladavajućim djelatnostima (podrazumijeva se, s pratećim programima, prim. a.).
Turistički interesantni prostori gdje je prevladavajuća primarna djelatnost, odnosno poljoprivreda, najveću šansu u afirmaciji na polju turizma imaju u prezentaciji nekadašnjih i suvremenih dostignuća agrara uz obilatu eksploataciju folklornog naslijeđa i baštine. Povezano s tim je prerađivačka industrija koja sirovine crpi iz poljoprivrede, industrija prehrambenih proizvoda i obrtništvo – može se slobodno reći, idealan spoj naizgled različitih djelatnosti, a za organiziranje manifestacija kao što su sajmovi, izložbe, vašari, smotre i znanstveno-stručni skupovi – bitni sadržaji manifestacijskog turizma.
U razvijenim industrijskim centrima uobičajeno je organiziranje raznih manjih ili većih privrednih sajmova, izložbi i skupova koji već sami po sebi predstavljaju vrstu manifestacijskog turizma, po pravilu s posjetiteljima veće platežne moći. Ovakve manifestacije imaju veliki značaj i doprinos afirmaciji dotičnog mjesta ili grada u kojem je manifestacija organizirana kao i vidljive financijske efekte na polju turističke djelatnosti, pridonoseći time boljitku lokalne sredine.
Ako bi se posebno izdvojile privredne djelatnosti na koje organiziranje manifestacija ima najveći posredan značaj, bile bi to djelatnosti kao što su građevinarstvo, promet, obrtništvo, trgovina, ugostiteljstvo, prehrambena, tekstilna i industrija obuće.
Osim građevinarstva i njemu pratećih djelatnosti i obrta, trgovine i ugostiteljstva – neposredne, direktne koristi, odnosno ekonomske efekte, imaju i pojedine tercijalne (uslužne) djelatnosti kao što su trgovina, uslužni obrt, promet, financijske i osiguravajuće institucije.
Privreda i manifestacijski turizam čvrsto su povezani. Razvijena (jaka) privreda omogućuje organiziranje brojnih turističkih manifestacija, a turističke manifestacije utječu na privredu kako na posredan tako i na neposredan način.

Značaj naselja 

Naselja kao posebne urbane cjeline svoje spomeničko naslijeđe, staru arhitekturu, sportsko-rekreativne objekte ali i privredne objekte uveliko koriste za organiziranje raznih manifestacija, pa tako i turističkih. Povijesni, demografski, gospodarski, kulturni i drugi razvojni put naselja uvjetovao je i stvorio brojne turistički atraktivne vrijednosti. Atraktivnost i uspješnost organiziranja jedne turističke manifestacije, osim prirodno-geografskih karakteristika i elemenata kao i društvenih okolnosti u mnogome ovisi od postojanja i rasporeda turističkih vrijednosti.
Sklop ovih elemenata, točnije njihova kompleksnost, osnova su za manifestacijski turizam. To se posebno odnosi na naselja koja predstavljaju regionalne centre. Vrijednost naselja kao mjesta održavanja turističke manifestacije ovisi i od turističko-geografskog položaja, odnosno pristupačnosti (prometne povezanosti), jer ovi faktori određuju i pravce turističkih kretanja, odnosno putovanja. Mjesta s prirodnim i antropogenim motivima, razvijenim prometnim vezama i drugom za turizam potrebnom razvijenom infrastrukturom kao i zanimljive i atraktivne reljefne cjeline koje se nalaze na važnim pravcima turističkih kretanja najpogodniji su za manifestacijski turizam. Tako, razne umjetničke manifestacije održavaju se u naseljima i/ili regijama koje imaju određeni kulturni i/ili povijesni značaj, odnosno gdje se nalaze brojne kulturne institucije. Sportske manifestacije će se organizirati u naseljima i regijama koje raspolažu odgovarajućim vrijednostima i sportsko-rekreativnim objektima potrebnim za održavanje ili u onim naseljima ili regijama koje su spremne uložiti potrebna i odgovarajuća sredstva u izgradnju potrebnih objekata. Privredne manifestacije se u većini slučajeva organiziraju u privredno razvijenim mjestima i regijama koje su istovremeno i trgovački i administrativni centri. Političko-povijesne manifestacije (ovisno od oblika i značaja) mogu se održavati u različitim naseljima, a uvjet je da imaju određena politička ili povijesna svojstva i značaj. Vjerske manifestacije održavat će se u naseljima ili regijama koje predstavljaju centre duhovnosti. Etnografske manifestacije održavaju se u naseljima i regijama koje su bogate elementima etnografskih vrijednosti. Zabavne manifestacije mogu se održavati i u naseljima i u regijama koje nemaju izražene turističke vrijednosti, a mogu biti i organiziraju se kao dopuna turističke ponude u turističkim mjestima i regijama.
Odlučujuću ulogu za odabir mjesta održavanja neke turističke manifestacije može imati značaj naselja (npr. veći administrativni centri, sjedišta vodećih državnih institucija i organizacija i sl.). Sadržaj manifestacije također može utjecati na izbor mjesta održavanja, a to je najčešći slučaj kod umjetničkih i znanstveno-stručnih manifestacija.
Atila Dunđerski
dipl. turizmolog