Glede donošenja novoga izvješća Europske komisije o napretku Srbije u procesu europskih integracija za 2019. godinu ističem kako je za DSHV proces europskih integracija bio i ostao jedan od najvažnijih prioriteta u političkoj platformi i političkim opredjeljenjima. I najnovije izvješće Europske komisije dolazi u pravome trenutku, jer su nedavno održani izbori za najviše predstavničko tijelo Unije, Europski parlament, kojima je i DSHV nastojao dati svoj skromni doprinos.
DSHV pozdravlja pozitivne konstatacije u izvješću koje se tiču jačanja tržišnoga gospodarstva i spremnosti Republike Srbije da odgovori na ekonomske izazove, napose glede makroekonomskih gibanja i općenito povećanja BDP-a. Kako su ljudska i manjinska prava jedno od ključnih polja ka kojima EU usmjerava svoje djelovanje, onda nam je važno upozoriti i na negativne trendove koji postoje u ovom području.
Kada je riječ o položaju nacionalnih manjina, valja istaknuti kako se u samome izvješću ono tematizira unificirano te se ne vide problemi svake zajednice ponaosob. Za hrvatsku zajednicu takav se pristup čini prijepornim, jer kao nova nacionalna manjina ima svoje posebne probleme – od isključenosti u sudjelovanju u procesu donošenja odluka, preko podzastupljenosti u tijelima uprave do velike etničke distance i raširenih negativnih stereotipa. U izvješću je kao točno navedeno da postoji nerazmjerna participacija nacionalnih manjina, što posebice pogađa hrvatsku nacionalnu manjinu, kao novu manjinsku skupinu s nedovoljno razvijenim institucionalnim okvirima. I premda se tvrdi da srbijanske institucije implementiraju Akcijski plan za zaštitu nacionalnih manjina, istodobno se postavlja i pitanje učinkovitosti njegovih mjera.
Recimo, kada je u pitanju ostvarivanje prava nacionalnih manjina treba ukazati da vijeća za međunacionalne odnose pri lokalnim samoupravama nisu formirana u svim multietničkim općinama, uključujući i ona u kojima Hrvati žive u znatnom broju.
Za hrvatsku manjinu posebice je važan i dio Izvješća koji se odnosi na deficite u procesuiranju ratnih zločina iz 90-ih godina prošloga stoljeća, budući da smo svjedoci kako srbijanske institucije nedovoljno čine na planu pravnog razrješenja zločina počinjenih nad Hrvatima u Srbiji. Uz konstataciju da Srbija postupa konstruktivno u bilateralnim odnosima, moramo primijetiti da Srbija već više od desetljeća ne primjenjuje sve odredbe Sporazuma o uzajamnoj zaštiti manjina. Navedeni problemi već su bili spomenuti u izvješćima u prethodne dvije godine te zabrinjava to što srbijanske institucije i dalje nisu započele njihovo rješavanje.
Tomislav Žigmanov, predsjednik DSHV-a