»Hrvatska posljednjih godina bilježi stopu rasta u proizvodnji ekološke hrane približno 20%, a blizu 5.000 proizvođača koji rade na oko 100.000 hektara čine 6,5% u ukupnoj strukturi poljoprivredne proizvodnje, što je za 0,5% više u odnosu na prosjek u Europskoj uniji«, izjavio je pomoćnik ministra poljoprivrede Krunoslav Karalić na panel raspravi »Razvoj tržišta eko proizvoda« koja je prošlog petka, 24. svibnja, održana u Valpovu u okviru prvog međunarodnog Eko festivala u tom gradu.
Pa ipak, ovi podaci ne pokrivaju brojne probleme s kojima su suočeni proizvođači eko hrane u Hrvatskoj i koji im otežavaju i konkurentnost na domaćem tržištu i zadovoljavanje standarda Europske unije. Zbog toga, kako je naveo Karalić, Ministarstvo poljoprivrede čini čitav niz mjera kako bi poboljšalo uvjete proizvodnje ekološke hrane. Kao primjer za to on je naveo da su sa 70 milijuna kuna, koliko su iznosile 2016., potpore eko proizvođačima u Hrvatskoj prošle godine povećane na 205 milijuna kuna (oko 270 milijuna eura)! Osim novčanih poticaja, Ministarstvo poljoprivrede donijelo je koncem 2017. Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, čiji je osnovni cilj uređenje tržišta i osiguravanje povoljnijih uvjeta proizvođačima, kako konvencionalnim tako i ekološkim. Među mjere poticaja proizvođačima Karalić je naveo i Akcijski plan za kratke lance opskrbe, koji javnim naručiteljima omogućava kupovinu izravno od proizvođača, odnosno da kupuju lokalne, svježe proizvode.
»To ne znači da se prednost daje najnižoj cijeni već da javni naručitelji poput škola, bolnica ili vojarna mogu definirati kvalitativne kriterije, a time se prednost daje lokalnim proizvodima i proizvođačima, i to sa što manjim brojem posrednika«, rekao je Karalić.
I pored navedenih mjera, proizvođačima ekološke hrane u Hrvatskoj ostalo je sasvim dovoljno problema koje u narednom razdoblju tek trebaju riješiti, a od kojih su skladištenje, plasman na tržište i certifikacija najveći. U tom smislu, kako je naveo ravnatelj Proizvođačke organizacije Ecogos Matija Brkić, i sami proizvođači su poduzeli konkretne korake, prije svega kada je riječ o udruživanju. Svjesni da samostalno, izuzev obične tržnice, nemaju šanse svoje proizvode plasirati u trgovinske lance, restorane ili hotele, 48 ekoloških proizvođača voća i povrća iz Slavonije i Baranje uključilo se u Ecogos kako bi lakše prodali svoju robu. S istim ciljem povezali su se i s nekoliko dobavljača, kao posrednicima u lancu proizvodnje, ali... Ali, problem kod dijela proizvođača, kako je naveo Fran Matić iz Biovege (tvrtke koja otkupljuje ekološke proizvode), nerijetko predstavlja i neujednačena kvaliteta proizvoda, što stvara probleme i kupcima i trgovinama i samim proizvođačima na koncu.
Sve ovo, i još mnogo više, imalo je prilike čuti i dvadesetak proizvođača ekološke hrane iz Subotice i okolice, koji su u petak i subotu boravili na studijskom putovanju u Valpovu, kako bi se i sami upoznali s uvjetima proizvodnje svojih kolega iz Hrvatske, a koje je realizirano u okviru dvogodišnjeg regionalnog projekta Organic Bridge u koji su, osim Grada Valpova, bili uključeni i Centar za organsku proizvodnju iz Selenče, Tera Tehnopolis iz Osijeka i Udruga Terra’s iz Subotice.
Jedan od najznačajnijih rezultata ovog projekta svakako je pogon za preradu voća i povrća u Ivanovcima kog je gostima predstavila Adrijana Jurilj iz Lokalne razvojne agencije u Valpovu. Pogon, koji je u rad pušten jesenas i čija samo oprema vrijedi 1.200.000 kuna, sadrži uređaj za pranje, mlin za mljevenje, presu, pasirku, pasterizator, filter za bistrenje sokova, punilice, kotao i sušaru. Adrijana Jurilj kaže kako je pogon otvoren za sve eko proizvođače s područja Osječko-baranjske županije s kojima se sklapaju ugovori za njegovo korištenje. Kako navodi, zanimanje proizvođača je veliko, jer im visokokvalitetni uređaji umnogome pomažu da svoju robu obrade i pakiraju po suvremenim standardima.
Kada je riječ o udjelu Terra’sa, kao partnera u ovom projektu, rukovoditeljica ove udruge Snježana Mitrović kaže kako su sredstva prije svega bila namijenjena za transfer znanja, odnosno razmjenu iskustava između Hrvatske i Srbije:
»Osim toga, imali smo deset ‘info dana’ u deset gradova Srbije s ciljem da upoznamo građane kako prepoznati organski znak i certifikat na proizvodu, kao i studijsko putovanje u Beč i sada u Valpovo. U blizini Beča na jednoj farmi smo vidjeli zaokružen ciklus proizvodnje, od njive do prodavaonice i restorana, a u Valpovu nam je cilj bio vidjeti jesu li proizvođači iz Hrvatske zainteresirani za plasman svoje robe u Srbiju kao i za kupovinu naših proizvoda.«
Osim navedenog, sudionici studijskog putovanja iz Srbije, ali i Bosne i Hercegovine i Crne Gore, u petak su još poslušali predavanja o zakonskoj regulativi u proizvodnji eko hrane i njenog stavljanja na tržište u Hrvatskoj, kao i o pravilnom označavanju eko proizvoda, dok su u subotu posjetili imanje Marice i Alojza Juga u Koški koji se bave proizvodnjom i preradom ekološke jabuke.
Z. R.