Predstavnici HNV-a na sastanku s veleposlanikom Švedske
Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić i međunarodni tajnik HNV-a Darko Baštovanović nazočili su prošloga tjedna sastanku s veleposlanikom Švedske u Srbiji Janom Lundinom koji je održan u Subotici. Sastanku su prisustvovali predstavnici nacionalnomanjinskih vijeća i udruga te nevladinih organizacija. Cilj sastanka je bio upoznati veleposlanika s društvenim i gospodarskim prilikama u Subotici. Posjeti švedskog veleposlanika gradovima Vojvodine i Srbije redoviti su i česti. Švedska godišnje izdvaja oko 14 milijuna eura za reforme u Srbiji radi njezina ulaska u EU.
Otvorena posljednja dionica južnog kraka Koridora 10
Aucesta povezuje sjever
i jug Srbije
Obraćanjem predsjednika Aleksandra Vučića, kulturno-umjetničkim programom i vatrometom s mosta kod Vrle u Vladičinom Hanu svečano je 18. svibnja otvorena posljednja, najzahtjevnija dionica južnog kraka Koridora 10, čime je nakon višegodišnjeg odgađanja autocesta ka Sjevernoj Makedoniji konačno završena. Gradnja je trajala šest godina, izgrađeno je 36 mostova i dva tunela. Dionica je duga 26,3 kilometra i može se proći za 20 minuta.
Svečanom otvorenju su nazočili i premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev, predsjedavajući Predsjedništva BIH Milorad Dodik, premijerka Ana Brnabić, ministrica građevinarstva, prometa i infrastrukture Zorana Mihajlović, šef delegacije Europske unije u Srbiji Sem Fabrizi, te brojne diplomate.
Obraćajući se novinarima na Kosini 2 novoizgrađene autoceste kod Vladičinog Hana, Vučić je kazao kako će ona skratiti, ali i olakšati vrijeme putovanja.
»Ovo će biti prilika ne samo za dobar tranzitni promet već je južni krak Koridora 10 važan i zbog investitora koji će dolaziti, zbog nižih transportnih troškova, ali i zbog samih ljudi, posebno u Pčinjskom i Jablaničkom okrugu. Pokazali smo da možemo rješavati najteže probleme, zato sam čestitao ljudima iz Vlade Srbije na ovom uspjehu, a posebno radnicima, jer su uradili nešto što će se pamtiti. Ovim se pokazuje kako država vraća građanima. Danas je veliki dan za cijelu Srbiju, ponosan sam što ovo ostaje iza nas«, rekao je Vučić.
Premijerka Brnabić istaknula je da se završetkom radova Srbija simbolično povezuje s Europom.
»Čestitam svim građanima Srbije, jer je ovo za sve građane, ovo je veliki, historijski dan. I simbolično, dan kada se mi povezujemo koridorom s Europom, gdje nam je mjesto, ali i dan koji nam treba služiti kao prekretnica da naša zemlja i narod završava stvari, da mi završavamo započete projekte, da ne odustajemo kada je najteže«, poručila je premijerka.
Ministrica Mihajlović je zahvalila radnicima, predsjedniku i Vladi Srbije koja je svaki put stala iza njenog ministarstva.
»Grdelica šalje poruku da se Srbija želi povezivati, razvijati, da je moderna. Vjerujem da je ova cesta početak svega onoga što ćemo u budućnosti uraditi«.
Izgradnjom dionice cijeli Koridor 10 dug je 600 kilometara, od sjevera do juga Srbije. Od Beograda do granice sa Sjevernom Makedonijom tom autocestom stizat će se za tri i pol sata.
Koridor 10 je dio paneuropskog prometnog koridora koji spaja Salzburg u Austriji s Velesom u Sjevernoj Makedoniji. Njegova izgradnja je počela 1970. godine, a rokovi za zavšetak radova su više puta pomjerani.
Radovi na autocesti kroz Grdeličku klisuru koštali su oko 400 milijuna eura i bili su najzahtjevniji, jer je na toj dionici više od 30 mostova i dva tunela, od kojih je tunel Manajle najduži u Srbiji.
Z. S.
Aktivni Lektorat hrvatskog jezika i književnosti u Novom Sadu
Hrvatski jezik
u socijalističkoj Jugoslaviji
Hrvatski jezik u socijalističkoj Jugoslaviji naziv je znanstveno-stručnog predavanja koje je pročelnik Odjela za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu dr. Krešimir Mićanović održao 15. svibnja u Svečanoj dvorani Filozofskog fakulteta u Novom Sadu. Između ostalog, prof. dr. Mićanović govorio je u svom izlaganju o tome da je čak i u bivšoj državi hrvatski jezik imao svoju manju ili veću zasebnost/priznatost, premda je bilo snažnih pokušaja da se unificira sa srpskim jezikom (Novosadski dogovor). Istaknuo je također da je u Ustavu Socijalističke Republike Hrvatske iz 1974. godine stajala odredba da je u službenoj uporabi »hrvatski književni jezik«. Sve to ide u prilog spoznaji da hrvatski nije nekakav »novi« (»izmišljeni«) jezik koji nastao 90-ih godina prošloga stoljeća nego jezik koji ima svoju dugostoljetnu tradiciju i trajanje.
Predavanje prof. dr. Krešimira Mićanovića samo je još jedna u nizu promotivnih aktivnosti Lektorata hrvatskog jezika i književnosti koji je ove školske godine utemeljen na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Novom Sadu. Tom događaju prisustvovali su i polaznici prve generacije Lektorata s kojima se profesor Mićanović susreo i poslije tijekom dana, posjetivši ih na nastavi koju im je toga dana održao prof. dr. Tomislav Ćužić. Nakon kraćeg razgovora s polaznicima Mićanović je izjavio: »Iznimno mi je zadovoljstvo da sam se mogao odazvati pozivu novosadskog Filozofskog fakulteta i Lektorata hrvatskoga jezika i književnosti te održati polaznicima Lektorata predavanje iz povijesti hrvatskoga jezičnog standarda. Kao aktualni pročelnik Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu mogu reći da se naš Odsjek zauzima za promicanje hrvatskoga jezika i književnosti i izvan granica Hrvatske. Nadam se stoga da je ovo početak jedne plodne akademske suradnje«.
B. I.
Pripreme za popis pučanstva 2021. godine
Kao član izaslanstva Koordinacije nacionalnih vijeća nacionalnih manjina, dužnosnik HNV-a Darko Sarić Lukendić nazočio je ovoga tjedna prvim konzultacijama oko predstojećeg popisa pučanstva koji se planira za 2021. godinu.
U predstojećem popisu podaci će se unositi elektroničkim putem, natječaj za popisivače bit će javno objavljen, a popisni list će vjerojatno ostati identičan, što znači da će po pitanju nacionalnosti, religije i materinjeg jezika ostati otvoreni odgovori, navodi Sarić Lukendić.
On je istaknuo svoje uvjerenje da će se Hrvati odazvati popisu.
(HNV)
