Građani Europske unije izlaze na izbore od 23. do 26. svibnja i biraju zastupnike u Europskom parlamentu (EP) koji će ih predstavljati sljedećih pet godina. U Hrvatskoj se zastupnici biraju u nedjelju, 26. svibnja, po proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijalnom glasanju u jednoj izbornoj jedinici koju čini teritorij Republike Hrvatske, uključujući i biračka mjesta određena izvan Hrvatske. Tako će i građani Srbije koji imaju državljanstvo Hrvatske moći 26. svibnja glasovati na izborima na biračkim mjestima u diplomatsko-konzularnim predstavništvima u Beogradu i Subotici. Birat će se između 33 kandidacijske liste, a moći će i označiti ime kandidata kojeg preferiraju na listi za koju glasuju. Hrvatsku bi u novom sazivu trebalo predstavljati 12 zastupnika.
Dosadašnja iskustva su pokazala da je odaziv birača na izborima za Europski parlament među najnižim u odnosu na parlamentarne, predsjedničke i lokalne. Ipak, ili baš zbog te niske izlaznosti kandidati na ovogodišnjim izborima ističu kako su ovi izbori vrlo važni, jer odluke koje donosi Europski parlament imaju značajan utjecaj na nacionalno zakonodavstvo država članica. 
Iskustvo također pokazuje i da je odaziv birača s hrvatskim državljanstvom koji žive u Srbiji na dosadašnjim izborima bio vrlo nizak. Jesu li razlog tomu organizacijske teškoće da se dođe do biračkih mjesta ili se radi općenito o nezainteresiranosti – teško je znati. 
No, vjerojatno će upravo otvoren natječaj Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave za dodjelu sredstava iz Budžetskog fonda za nacionalne manjine privući više pažnje pripadnika hrvatske nacionalne manjine, osobito onih koji su angažirani u udrugama kulture. Ove godine sredstva će se dodjeljivati za realizaciju programa i projekata u području kulture, a ukupna sredstva koja će biti dodijeljena iznose 30 milijuna dinara, odnosno nešto više od 250 tisuća eura.
Premda su ova sredstva značajno uvećana u odnosu na prethodne godine, ipak, kada se ima u vidu da samo hrvatskih udruga ima oko 50, a da u Srbiji ima preko 20 nacionalnih manjina koje također imaju različite udruge, onda je jasno da su i ovako uvećana sredstva nedovoljna za kvalitetno funkcioniranje udruga i ostvarivanje njihovih programa. 
Recimo samo za usporedbu, pošto se kada su prava manjina u pitanju često uspoređujemo s drugim državama, koliko sredstava je izdvojeno za slične namjene u Hrvatskoj. Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske je 2. svibnja održao sjednicu na kojoj je donesena odluka o raspodjeli novca za ovu godinu i prema kojoj su nacionalne manjine dobile 36 milijuna kuna, odnosno 4.800.000 eura za programe kulturne autonomije. Ovim se sredstvima financira 890 programa koji afirmiraju ne samo nacionalne manjine nego i Republiku Hrvatsku, a što je i Vlada prepoznala, obrazložio je predsjednik Savjeta Aleksandar Tolnauer. 
No, vratimo se izborima za EU. Na izlazak na izbore pozvala je Hrvate u Srbiji koji imaju pravo glasa predsjednica Hrvatskog nacionalnoga vijeća Jasna Vojnić ističući kako će izabrani zastupnici zastupati i interese ovdašnjih Hrvata u Europskom parlamentu. Također je i predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov pozvao građane Republike Srbije koji imaju i hrvatsko državljanstvo da iziđu na izbore i time pošalju poruku da im je stalo i do europske budućnosti Srbije kojoj je, kako kaže, ova stranka dosljedno i otpočetka privržena. 
J. D.