U srijemskom selu Hrtkovci, koje je simbol stradanja i protjerivanja Hrvata iz Vojvodine, prošloga tjedna održana je skupština SRS-a, na kojoj je Vojislav Šešelj reizabran za predsjednika te stranke. Održavanje Otadžbinskog kongresa Srpske radikalne stranke u Hrtkovcima, mjestu koje je simbol stradanja vojvođanskih Hrvata tijekom 90-ih, osudili su Ministarstvo vanjskih poslova RH, predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata sa sjedištem u Zagrebu, koja je izdala priopćenje u kojem ističe kako je suglasna s više stranaka (DSHV, LSV i LDP) i nevladinih udruga (Građanska Vojvodina) iz Republike Srbije, koji su također digli svoj glas protiv skupštine radikala u Hrtkovcima. Oni su u svom priopćenju između ostalog naveli »da se održavanje navedenog događaja u srijemskom selu koje je simbol stradanja i protjerivanja Hrvata iz Vojvodine 1990-ih, ne može protumačiti nikako drugačije nego kao provokaciju i izgovor Vojislavu Šešelju da se vrati na mjesto zločina, kao i to da vlasti Republike Srbije toleriraju nastavak politike širenja nacionalne mržnje, na koju nisu pravovaljano reagirali ni svojedobno 1990-ih«. Unatoč svemu, vođa radikala, kojega je haški sud proglasio krivim za progon vojvođanskih Hrvata, među ostalim zbog držanja huškačkih govora, je izjavio da nije počinio zločin i da će to dokazati kao i da su »svi Hrvati koji su otišli iz Hrtkovaca zamijenili svoju imovinu i to nije deportacija, a poglavito nije ratni zločin«. Podsjećanja radi, 6. svibnja navršilo se 27 godina od kada je u Hrtkovcima na mitingu u prisustvu predsjednika SRS-a Vojislava Šešelja pročitan popis 17 »nepodobnih« građana hrvatske nacionalnosti, koji su se pod prijetnjama pojedinaca morali iseliti, a 20 obitelji hrvatske nacionalnosti nasilno je izbačeno iz svojih domova. Uslijedilo je iseljenje i drugih hrvatskih obitelji, a Hrtkovci su zabilježeni kao sinonim protjerivanja Hrvata iz Srijema. Prema haškim dokumentima samo iz Hrtkovaca je 1992. godine protjerano 772 Hrvata. Oni koji su danas ostali tamo živjeti ne žele govoriti o devedesetima, koje se smatraju najtragičnijim razdobljem u novijoj povijesti Vojvodine, posebno kada je riječ o stradanju Hrvata u Srijemu i jugozapadnoj i zapadnoj Bačkoj.
S. D.