O čemu trebamo, a o čemu ne trebamo pisati u našem tjedniku odavno se vodi polemika. Netko misli kako trebamo pisati samo o događanjima među Hrvatima u Srbiji i da sugovornike trebamo tražiti samo u hrvatskoj zajednici. Drugi pak misle da trebamo pisati o lokalnim temama u mjestima gdje žive Hrvati, treći misle da trebamo pisati o najvažnijim političkim, kulturnim, društvenim događanjima u cijeloj Srbiji, četvrti nešto sasvim četvrto i tako dalje i tako dalje. O tome kakve tekstove i o čemu trebamo pisati postoje razna mišljenja i u samoj redakciji – jedni bi samo da se drže uskih nacionalno-manjinskih tema, drugi pak smatraju da trebamo ići šire i posvetiti pažnju glavnim temama u društvu u kojemu živimo. U svemu tome, na koncu, pokušavamo pronaći balans, pa kao što čitatelji mogu vidjeti i pročitati u svakome broju, nastojimo uz redovito praćenje svih događanja među Hrvatima u Srbiji pisati i o temama koje govore o tome kakvo je stanje stvari u društvu u kojemu živimo. 
U ovome broju o aktualnom trenutku u Srbiji, kao i o tome kakvu ulogu u tome imaju karikature, govori (i crta) cijenjeni karikaturist, grafičar i ilustrator iz Beograda Dušan Petričić. 
Kada je riječ o događanjima u hrvatskoj zajednici, ne manjka aktivnosti pa ni tema. Uočljivo je (i dobro) da se sve više razvijaju programi i projekti u suradnji institucija i organizacija iz raznih krajeva Hrvatske. Započela je edukacija za pisanje projekata za apliciranje iz fondova Europske unije u organizaciji Hrvatskog nacionalnog vijeća u suradnji sa Županijskom razvojnom agencijom Osječko-baranjske županije. O potrebi za ovakvom edukacijom se već dugo vremena govori i konačno se to i događa – edukaciju polazi dvadesetak osoba iz Monoštora, Sombora, Srijemske Mitrovice, Tavankuta, Subotice, Đurđina i Sonte. Čakovčani su također bili u posjetu Subotici, u sklopu višegodišnje suradnje na projektu Čitanjem do zvijezda, koji u Hrvatskoj organizira Hrvatska mreža školskih knjižničara, a prije četiri godine pridružila im se Gradska knjižnica Subotica koja ga u suradnji s HNV-om uspješno provodi. Treća osnovna škola u Čakovcu u kojoj se ovaj program odvija već deset godina ove je školske godine dobila od Ministarstva znanosti i obrazovanja Hrvatske sredstva za projekt čiji je cilj promicanje kulture i jezika Hrvata koji žive u Srbiji. Vrlo brzo će i učenici iz Srbije krenuti put Međimurja gdje će se družiti, igrati i učiti s učenicima iz Čakovca i sudjelovati u natjecanju s djecom iz cijele Hrvatske. Korisno i lijepo. I na znanstvenom planu se već nekoliko godina u suradnji s Odsjekom za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta iz Zagreba provode istraživanja tradicijske baštine Hrvata u Vojvodini. Nakon provedenih istraživanja bačkih, podunavskih i srijemskih Hrvata prethodnog su vikenda banatski Hrvati bili domaćini terenskog istraživanja studenata s ovog fakulteta, te se očekuje da će rezultati i njihovog rada biti objavljeni u posebnoj monografiji.
Na koncu, u suradnji diplomirane etnologinje i višeg kustosa Muzeja Vojvodine u Novom Sadu Tatjane Bugarski s Društvom za očuvanje običaja šokačkih Hrvata Gibarac, ovjekovječeni su i svadbeni običaji u Gibarcu u ovome Muzeju.
Ima još i drugih tema iz kulture, ekonomije, poljoprivrede u ovome broju. A ako se nekome učini da možda propuštamo pisati o najaktualnijim događanjima u Srbiji, a to su prosvjedi i kontraprosvjedi, kampanja i nedostatak dijaloga među ključnim političkim akterima, neka ne brinu. O tome će se još puno pisati, kako stvari stoje.
J. D.