Književna večer posvećena Isidoru Isi Velikanoviću (hrvatskom prevoditelju, komediografu satiričaru, piscu humorističnih novela i crtica) održana je 29. ožujka u prostorijama Rusinskog doma u Šidu. Podsjećanje na rad i stvaralaštvo velikog hrvatskog velikana koji je rođen 29. ožujka 1869. godine u Šidu, a umro 21. kolovoza 1940. godine u Zagrebu, organizirali su Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i HKD Šid, u povodu obilježavanja 150. obljetnice njegovog rođenja. O Isi Velikanoviću govorili su te večeri upraviteljica Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Vukovaru dr. sc. Vlasta Novinc i doktorandica na postdiplomskom studiju Humanističke znanosti na Sveučilištu u Zadru Marina Jemrić iz Vukovara, dok je moderator književne večeri bio ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov. Obilježavanje ove značajne obljetnice dio je projekta ZKVH-a vezanog za hrvatske velikane u Vojvodini i kulturu sjećanja, čiji sadržaji, prema riječima Žigmanova, još uvijek nisu dovoljno razvijeni unatoč tome što hrvatska zajednica baštini velike osobe koje su davale značajne prinose u društvenom životu, na polju kulture, književnosti, politike, znanosti, sporta... 

Vrijednosti koje moramo više cijeniti

Isidor Iso Velikanović svakako je jedan od njih. Za Velikanovića se govorilo da je prevoditeljstvo izdigao na razinu umjetnosti, a iza sebe je ostavio impozantan opus, od humorističnih djela do brojnih vrsnih prijevoda, a prevodio je sa španjolskog i francuskog jezika. Neka od njegovih djela su Srijemske priče, Otmica, Knez od Lidije, Posvatovci, Tulumović udaje kćer, te prvi suvremeni hrvatski slikovni riječnik Šta je šta?. U Beču je počeo studirati medicinu, no studij nije završio. Iz Beča se vraća u Srijemsku Mitrovicu gdje počinje izdavati humoristično-satirični list Knut. Tu ostaje do 1914. godine, kada odlazi živjeti u Zagreb. Do kraja svog života ostao je ponosan na svoje srijemsko porijeklo.
»Rijetkost je da u hrvatskoj književnosti imamo istaknute humoriste. Malo je književnih djela u kojima je toliko moćan taj humor, a da nikoga ne vrijeđa. Iso je samoironičan i njegova djela odišu toplinom, ljubavlju prema ljudima, a istovremeno i tom kritičnosti prema sebi i drugima. To je za Isu najkarakterističnije«, kazala je Vlasta Novinc, dodajući da je o Srijemu i Srijemcima najviše govorio u svojim Srijemskim pričama. 
»Postoje stereotipi i predrasude kako su Srijemci ljudi koji vole jesti, piti, vole se družiti, a to su ustvari ljudi koji najviše vole život. Čitajući njegove Srijemske priče, možete vidjeti da je taj prostor bogat ljudima koji vole život i koji mogu otrpjeti razne povijesne nepravde«, kazala je naša sugovornica, ističući da je Iso pomalo zaboravljen i da se svi skupa moramo potruditi da vratimo te vrijednosti, posebice one koje se odnose na rad u području prevoditeljstva. 
»Iso je preveo 300 djela u vremenu kada su prijevodi bili diletantski i kada su hrvatski, štokavski, ijekavski govor s ovih prostora, utjecali na cijeli prostor, odnosno na jezik hrvatske književnosti. To nije samo vrijednost, to je nešto što morate cijeniti i nešto što se mora stalno obnavljati.«

Obogaćivanje sjećanja

To je potvrdio i ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov ističući da kao predstavnici hrvatske zajednice u Srbiji, u multietničkom prostoru u kojem živimo, još uvijek nismo u dovoljnoj mjeri doznačili tko su sve bili Hrvati u Vojvodini, a koji su davali velike prinose u različitim segmentima društvenog života. Okrugle obljetnice rođenja ili smrti hrvatskih velikana prilika su da ta sjećanja obogatimo. 
»Na prostoru kulture hrvatske zajednice u Vojvodini još uvijek imamo deficit kada je u pitanju sadržaj sjećanja na naše velikane. Ne znamo tko su oni bili, ne znamo kakvi su bili njihovi opusi niti kakvi su bili njihovi prinosi. U Godini velikana što je organizirao Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata prije osam godina pokušavamo da ih unutar naše kulturne prakse i sjećanja na one koji su bili prije nas, na neki način utvrdimo. Kada je u pitanju Srijem, tu je sigurno jedan od prvaka Isidor Iso Velikanović čiju smo obljetnicu, 150 godina od rođenja, obilježili na primjeren način u Šidu, podsjećajući se na njegov život, na njegova djela i na njegove prinose. Ovom manifestacijom koju radimo uvijek s mjesnim hrvatskim udrugama, u ovom slučaju vrlo uspješno s HKD-om Šid, uspjeli smo i više nego primjereno, uz pomoć naših predavača iz Hrvatske, reći tko je bio Iso Velikanović. Podsjetiti sve da je on čovjek s ovog prostora i da je dao značajne prinose u vojvođanskom dijelu Srijema. Mi kao hrvatska zajednica i kao kulturni prostor baštinimo njega kao neku vrsta naslijeđa. S druge strane, doznačavamo i drugima da je on dio multukulturalnoga prostora Vojvodine«, istaknuo je Žigmanov.

Obveza i dužnost

Hrvatsko kulturno društvo Šid već drugi put sudjeluje u organizaciji književne večeri posvjećene Isi Velikanoviću, ukazujući na taj način na značaj hrvatskog velikana.
»Činjenica je da je on jako malo poznat javnosti, a posebno u šidskoj općini gdje je rođen. Mislim da mi kao predstavnici hrvatske zajednice imamo tu dužnost da u nekoj doglednoj budućnosti ispravimo tu nepravdu i da formiranjem književnog kluba damo akcent u tom smislu, u onom opsegu koji on zaslužuje. Činjenica je da i u Narodnoj knjižnici Simeon Piščević u Šidu ne postoji nijedno njegovo djelo. To dovoljno govori koliko je on zapostavljen. Iz razgovora s čelnicima Općine Šid dobio sam suglasnost i potporu da se nešto pokrene i da se ulože napori koji bi išli u prilog da Velikanović dobije mjesto koje zaslužuje. Već iduće godine bit će obilježeno 80 godina od njegove smrti, pa će i to biti prilika za obilježavanje značajnog jubileja u njegovu čast. Vjerujem da će HNV, ZKVH i institucije kulture u Vojvodini podržati taj projekt« kazao je Josip Pavlović iz HKD-a Šid. 

Rad i na polju izdavaštva

Fokus književne večeri bio je i na Knutu, humoristično-satiričnom listu, kojeg je izdavao Iso Velikanović, a koji je izlazio početkom XX. stoljeća, od 1904. do 1906. godine. O njegovom radu na polju izdavaštva govorila je Marina Jemrić, koja se bavi proučavanjem srijemskih autora i književnosti.
»Osobno me zadivila ta silna energija u njegovom radu, a to se dobrim dijelom manifestiralo kroz uređivanje lista za satiru i humor Knut. U ovom listu Iso je pokazao jednu ogromnu energiju, istrajnost, volju i beskompromisnost. Kroz proučavanje kulturne povijesti Srijema i srijemske književnosti, jednostavno sam otkrila Knut u popisu periodičnih naslova i najviše me zanimala ta satirična podloga, jer je to najvažnija sekvenca tog lista, gdje se bez kompromisa napadaju svi prisutni akteri, društveni problemi, na koje treba reagirati. A Knut je to činio vrlo adekvatno«, kazala je ona.
Književu večer svojim programom upotpunili su recitatori, članovi literarne sekcije HKD-a Šid i učenici koji pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku u Sotu, kao i najmlađi članovi folklornog odjela. Osim članova udruge iz Šida, ljubitelja pisane riječi, na književnoj večeri su prisustvovali župnik u Šidu i Sotu vlč. Nikica Bošnjaković, predstavnici kulturnih institucija iz Šida, kao i opunomoćeni ministar u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu, Ivan Sabolić.
S. D.