Prostor od granice s Mađarskom do Bačke Palanke, odnosno Sombor, Bereg, Monoštor, Bezdan, Rastina, Riđica, Gakovo, Kolut, Apatin, Kupusina, Prigrevica, Svilojevo, Sonta, Srpski Miletić, Bogojevo, Karavukovo, Deronje, Bač, Vajska, Bođani, Plavna, Bačko Novo Selo, Mladenovo i Bačka Palanka mjesta su koja čine jedinstveni Rezervat biosfere Bačko Podunavlje. Drugi u Srbiji i jedini u Vojvodini. Prostor je to od više od 176.000 hektara na kome živi oko 210.000 ljudi. Bačko Podunavlje rezervatom biosfere UNESCO je proglasio polovicom 2017. godine i time je ovaj prostor postao jedno od 669 svjetskih rezervata biosfere. Godinu i pol kasnije Pokrajinsko tajništvo za urbanizam i zaštitu životnog okoliša i Pokrajinski zavod za zaštitu prirode tiskali su monografiju Rezervat biosfere ‘Bačko Podunavlje’, priroda sa ljudima, a njena promocija u Somboru priređena je prošloga mejseca.
»Ova publikacija omogućava ljudima da na jednom mjestu nađu sve ono što čini Rezervat biosfere Bačko Podunavlje kako bi se ljudi upoznali sa svim vrijednostima i potencijalima koje ima ovo područje. Bačko Podunavlje jest reprezentativni prostor ne samo na regionalnom i nacionalnom nivou već globalno, a u osnovi tog koncepta je promocija održivog razvoja kako bi ljudi na ovim prostorima i u dalekoj budućnosti živjeli u skladu s prirodom, kao što je bilo i stoljećima do sada«, kazao je ravnatelj Regionalne kancelarije Međunarodne unije za zaštitu prirode za istočnu Europu i centralnu Aziju Boris Erg.
U srcu Podunavlja
Prostor od Berega do Bačke Palanke prostor je u kome su dva specijalna rezervata prirode Gornje Podunavlje i Karađorđevo, prostor u kome su jedinstveni kulturno-povijesni spomenici kao što su tvrđava i Franjevački samostan u Baču, prostor u kome su očuvani stari tradicijski obrti, kao što je jedinstvena tkačnica damasta u Bezdanu, prostor u kome žive brojne nacionalne zajednice, svaka sa svojim osobenostima, prostor jedinstvenog biljnog i životinjskog svijeta. A u srcu tog prostora je Monoštor.
Stipan Kovač somborski je i monoštorski slikar. Ako je suditi po motivima koji dominiraju na njegovim slikama, onda je bio i ostao slikar Monoštora, njegovih blatnjavih ulica, trščara, ritova.
»Dunav, rit, šuma – s tim smo mi Monoštorci srasli. S tim i od toga živimo. Sjećam se ledene poplave Dunava 1956. godine kada je divljač iz šume bila u našim dvorištima. To je Monoštor«, kazao je Kovač, koji je jedan od sudionika likovne kolonije Dondo, koja se priređuje na Dondu, srcu monoštorskog dijela Podunavlja.
»Prostori oko Monoštora idealni su za pčelare, ne samo nas iz Monoštora, već i pčelare koji svoje košnice na ove prostore donose iz drugih dijelova. U samom Monoštoru pčelarstvom se bavi dvadesetak obitelji«, kaže predsjednik Udruženja pčelara Pčela iz Monoštora Stevan Štrangar.
Prednost koju treba iskoristiti
»Sva sela u kojima stoljećima živi hrvatska zajednica u Bačkom Podunavlju, od Berega do Vajske, uključujući i Sombor, mogu biti ponosna što upravo ona pridonose ideji rezervata biosfere. Živjeti u rezervatu, makar može izgledati podsmješljivo, time postaje prednost za one koji ju žele prihvatiti, nadograditi i u promidžbi kulture suživota s prirodom rabiti. Bačko Podunavlje nije samo skup vrijednosti kojem je netko dodijelio ovaj prestižni status nego bi trebalo biti komparativno pogodnije mjesto za projekte, nove ideje, znanstvena istraživanja, ali i kulturno stvaralaštvo oslonjeno na prirodu. Već sada, budući da leži na dvije državne granice, s Hrvatskom i Mađarskom, Bačko Podunavlje i njegovi stanovnici prilično dobro rabe mogućnosti koje pružaju pretpristupni fondovi Europske unije: programi prekogranične suradnje s Mađarskom i Hrvatskom, kao i Dunavski transnacionalni program. Povrh svega ovoga, Bačko Podunavlje, kao dio budućeg rezervata biosfere Mura – Drava – Dunav u pet država jedino je područje koje je spomenuto kao primjer dobre prakse suradnje u Dunavskoj strategiji«, kaže biolog Marko Tucakov, jedan od autora tekstova u monografiji.
Na više od 120 stranica u bogato ilustriranoj monografiji su tekstovi o značaju rezervata biosfere i njegovom funkcioniranju, o zemljopisnim karakteristikama tog područja, bogatoj povijesti, zaštićenim područjima u rezervatu biosfere, karakteristikama biljnog i životinjskog svijeta, kao i mogućnostima održivog razvoja na tom prostoru.
Z. V.
