Karmelićanski samostan u Somboru mjesto je odakle je krenuo osnutak Hrvatske karmelske provincije sv. Josipa. Sada, 115 godina od dolaska karmelićana u Sombor, baš tu osnovana je Hrvatska karmelska provincija svjetovnog reda sv. Josipa.
Svjetovni red nije bilo koje udruženje kršćana već udruženje laika čije je obilježje ukorijenjeno u duhovnosti određene redovničke obitelji. To je isključivo duhovna zajednica i tu dimenziju nastoji očuvati kao temelj vrjednota svjetovnog reda. Tako i veliku obitelj Terezijanskog Karmela čine redovnici, klauzurne redovnice i članovi svjetovnog reda. Ovi posljednji članovi svjetovnog reda posvećeni su molitvi i u potpunosti žive kršćanski život, ali i dalje žive svoj obiteljski život i bave se svojim poslovima. 

Velika obitelj

Karmelski svjetovni red u Somboru je osnovan 1913. godine, a vjernike je okupio sluga Božji o. Gerard Tomo Stantić. I kao što je blagdan Male Gospe te 1913. godine povijesni datum, tako će u povijesti Hrvatske karmelske provincije ostati upisan i 23. ožujak 2019. godine, što je datum osnutka Hrvatske karmelske provincije svjetovnog reda sv. Josipa. I to baš u Somboru. 
»Za maloga čovjeka koji se tek rodio poseban dan je dan krštenja. Kada malo poraste dan prve svete pričesti. Zatim krizmanje. Dan ulaska u brak, dan ulaska u samostan ili dan svećeničkog ređenja. Kao što u životu jednog čovjeka postoje posebni dani, posebne svečanosti, tako i u životu jedne redovničke obitelji ili obitelji svjetovnog reda postoje dani koji su na jedan način posebni. Od jedne obitelji svjetovnog reda koja je počela ovdje u Somboru u ovoj crkvi, razvila se obitelj koja danas slavi uspostavu provincije«, kazao je provincijal Hrvatske karmelske provincije sv. Josipa otac Srećko Rimac u svojoj propovijedi. 
On je podsjetio da je svjetovni karmelski red niknuo u sjeni karmelskih samostana. Prvo u Somboru zalaganjem sluge Božjeg oca Gerarda Tome Stantića. 
»Svjetovni red je u Somboru osnovan dekretom generalnog poglavara karmelićana 8. kolovoza 1913. godine. Na blagdan Male Gospe otac Gerard primio je prve članove svjetovnog reda i bio je njihov duhovni voditelj. Iste godine tiskana su na hrvatskom jeziku pravila svjetovnoga reda«, kazao je Rimac. 
Kada su karmelićani došli u Remete, nastojali su priču iz Sombora prenijeti i u Zagreb, u Remete. Za to se posebno zalagao otac Ante Stantić, koji je bio promicatelj svjetovnog reda u Remetama. 
»U prvoj grupi bila su samo dvojica članova, koji su pripadali svjetovnom redu u Somboru. Kao što su braća u Remete došla iz samostana u Somboru, tako je i ta klica svjetovnog karmelskog reda potekla iz Sombora. Broj članova u Remetama se iz godine u godine povećavao pa sada imamo dvije svjetovne zajednice u Remetama, tri zajednice u Splitu, zajednicu na Krku i zajednicu u osnutku u Sofiji«, kazao je provincijal. 
Za provincijalnu prioricu Hrvatske karmelske provincije svjetovnog reda sv. Josipa O. C. D. S. izabrana je sestra Marijana od kraljice Karmela, koja je i priorica karmelske svjetovne zajednice u Somboru.

Povijest somborskog svjetovnog reda

Karmelićani su u Sombor došli 1904. godine. Samostan je pripadao mađarskoj karmelskoj provinciji. Desetljećima su somborski karmelićani, a posebno o. Gerard Tomo Stantić nastojali karmelski red proširiti i u Hrvatsku. To im je uspjelo 1959. godine. Zalaganjem sluge Božjeg o. Gerarda u Somboru 8. prosinca 1913. godine redovnički habit-škapular obuklo je 12 žena, ali se broj članova svjetovnog reda povećavao iz godine u godinu i 1931. godine bilo ih je 32. 
»Sluga Božji o. Gerard pobrinuo se i da članovi imaju priručnike. Tako je 1923. godine nastala malena knjižica Cviće Karmela i bl. Malena Terezija. Nakon te knjižice nastaje puno veći priručnik i molitvenik Zvijezda Karmela. Promičući karmelski svjetovni red otac Gerard je još prije Koncila vidio smisao kršćanskog laikata. Zato je brižno brinuo o formaciji i odgoju članova, kako bi oni produbljivali svoju vjeru i u potpunosti je živjeli u svojoj svakodnevici«, kaže provincijalna priorica. 
Od svog osnutka svjetovni karmelski red u Somboru imao je 245 članova. Trenutačno doživotne zavjete imaju četiri osobe, doživotna obećanja 31, tri članice imaju položena prva obećanja, u novicijatu su tri, a u kušnji jedna osoba. Najstarija članica ima 92 godine, a najmlađi je u dobi od 29 godina. Ono u što iznad svega vjeruju i čemu su posvećeni je molitva koja otvara sva vrata i Božje srce. 
Z. V.