Više od 65.000 hektara somborski poljoprivrednici zasijat će tijekom proljetne sjetve. Planove im ometa suša, koja je odgodila kako sjetvu repe tako i pripremu zemljišta za proljetnu sjetvu. Ono što su ratari morali uraditi je prihrana ozimih usjeva. Deficit dušika ovog proljeća nije bio velik, pa je struka preporučala jednu prihranu, ali se većina ratara držala svojih metoda i prihranu uradila u dva puta.
Ustrajavaju najuporniji
Kraljica ostala bez kraljevstva. Tako bi se slikovito mogao opisati interes poljoprivrednika za sjetvu šećerne repe. Zovu je kraljicom ratarskih kultura, ali njeno kraljevstvo iz godine u godinu je sve manje, a ako je suditi po onome koliko je repe do sada posijano bit će ovo godina s rekordno malim površinama pod slatkim korijenom. Od nje su ruke digli i višegodišnji ustrajni i dobri proizvođači. Oni koji ustrajavaju su malobrojni. U atarima salaša Nenadić proizvodnja šećerne repe pala je na dva proizvođača, koji na pitanje zašto ju i dalje siju sliježu ramenima i kažu – ne znamo ni sami. Slično je i u ataru Lemeša. Nekada su u tom selu poljoprivrednici sijali oko 200 jutara repe. Ove godine bit će je četiri puta manje, a za sjetvu su se odlučila samo dva poljoprivrednika.
»Sjetvu repe počeo je još moj otac i mogu reći da je repa njega ‘digla’. Sijemo repu 25 godina. Sijat ćemo i ove godine, ali ne znam kako kada kiše nema, a bez kiše kao da sijemo u prašinu. Dvojim i ja odustati od te proizvodnje ili ne, ali onda dođe vrijeme sjetve i mi opet zasijemo nešto repe. Ove godine bit će oko 15 jutara. Bavimo se proizvodnjom jagoda, imamo sustav za navodnjavanje, ali tako mora. Ne može se danas osloniti samo na nekoliko kultura, na klasično ratarstvo. Ono što je možda odnijelo prevagu ove godine je ponuda šećerana da na polovicu sjetvenih površina daju sjeme gratis. To je neka pogodnost u odnosu na prošlogodišnju sjetvu«, kaže mladi poljoprivrednik iz Lemeša Pero Tomić.
Za razliku od Pere koji čeka kišu, István Lackó repu je posijao još prije desetak dana. Čak 35 jutara, usprkos tome što na pitanje zašto ustrajava u toj proizvodnji dvoji oko odgovora:
»Sijem repu 20 godina i nikako da odustanem. Razmišljao sam i ove godine, ali ipak neću. Ne može se planirati proizvodnja samo na osnovu jedne, lošije godine. Suočene s manjom zainteresiranošću poljoprivrednika za sjetvu repe šećerane su nam malo ove godine izašle u susret i dobit ćemo sjeme za polovicu posijanih njiva. Ako sve bude kako treba, repa će nam biti plaćena 35 euro centi po kilogramu. Da bismo dobili tu cijenu, treba biti dobra digestija (sadržaj šećera) i da repa bude bez nečistoća. Onda možemo računati na stimulaciju, pa i na tih 35 euro centi po hektaru«, kaže Lackó.
A kiše nama, pa nema
S Tomićem i Lackóm priča o sjetvi šećerne repe u Lemešu se završava. Slična je situacija i u drugim atarima, a Tomislav Lukić iz somborske Zemljoradničke zadruge Poljoprivrednik kaže da je interes za sjetvu repe za 50 posto manji nego lani.
»Prije je ulog bio dva vagona repe, a sve ostalo bila je naša zarada. Sada više nije tako i izjednačila se zarada na repi i soji, a proizvodnja soje je manje zahtjevna. Soju skidam s njive u kratkim rukavima, a repu po blatu, pa je zato i moje opredjeljenje za soju, a ne repu«, kaže Milan Vukićević iz salaša Radojevići.
Optimalni rokovi za sjetvu repe »cure«, pa ratari imaju dvije mogućnosti – ili poštovati rokove sjetve ili sijati u suhu zemlju i moliti Boga da kiša padne što prije. Za početak barem 10-15 litara po četvornom metru, a optimalno bi bilo 20-30 litara. Ono što se već na početku sjetve može zaključiti je ne samo slab interes poljoprivrednika za sjetvu repe, već i slab interes za suncokret, ta će tako uz neprikosnoveni kukuruz ove godine značajne površine biti zasijane sojom.
»Ove godine odustajem i od suncokreta i od šećerne repe. Od suncokreta najviše zbog cijene. Nemamo mi problema da ostvarimo dobar prinos suncokreta, dobro on podnosi i sušu, ali što vrijedi i dobar prinos kada mu je cijena mala i nestabilna. A repa, ona je podbacila potpuno. Da se razumijemo, bilo je prije godina kada je prinos bio i manji, ali je cijena bila solidna. Prošle jeseni podbacio je i prinos i cijena«, kaže poljoprivrednik iz salaša Obzir Marko Kovačević.
»Od repe smo odustali prije nekoliko godina, a ovog proljeća bit će i manje suncokreta. Naravno, zbog cijene. Da, definitivno se može reći da se mijenja struktura sjetve. Imamo dosta prijatelja koji su sijali i 40 jutara repe, ali ove godine neće uopće ulagati u tu proizvodnju, jer više nema one zagarantirane cijene«, kaže poljoprivrednik sa salaša Bezdanski put Zvonko Čuvardić.
Slično razmišljaju i drugi somborski poljoprivrednici koji će površine pod repom i suncokretom zamijeniti kukuruzom i sojom. Tako se zapravo nastavlja trend prisutan u Somboru i okolici već nekoliko godina. Dokaz za to su i podatci koji pokazuju da su površine pod sojom udvostručene, da se kukuruz »drži« na standardnim površinama, dok je sjetva šećerne repe prepolovljena.
Z. Vasiljević
