Predstavljanje knjige povjesničara Roberta Skenderovića Povijest podunavskih Hrvata (Bunjevaca i Šokaca) od doseljavanja do propasti Austro-Ugarske Monarhije hrvatskoj manjinskoj zajednici u Baji je veoma važno, jer i u Mađarskoj ima onih kojih negiraju hrvatsko podrijetlo Bunjevaca i Šokaca. Zbog toga bi bilo korisno ovu knjigu prevesti na mađarski jezik, istaknuto je, među ostalim, na predstavljanju spomenute knjige, koje su u ovom mjestu u mađarskom dijelu Bačke u četvrtak, 7. ožujka, priredili Hrvatska samouprava grada Baje i Savez Hrvata u Mađarskoj. Ovom je prigodom izražena i potreba za uspostavljanjem čvršće i bogatije suradnje između mađarskih i vojvođanskih Hrvata.
Knjigu je predstavio viši znanstveni suradnik Instituta za povijest Mađarske akademije znanosti Dinko Šokčević, koji je rekao da je knjiga Roberta Skenderovića vrlo važna jer sažima sve ono što je u znanosti napisano o Bunjevcima i Šokcima, sve do 1918. godine. Na pitanje zbog čega ona može biti značajna Hrvatima u Mađarskoj, Šokčević navodi problem negiranja hrvatskog podrijetla Bunjevaca i Šokaca, koji, osim u Srbiji, postoji i u ovoj zemlji.
»U knjizi punoj arhivskih, jezičnih i etnografskih dokaza, Skenderović daje odgovor na to pitanje. Također, on objašnjava pojam hrvatske nacionalne integracije, a razumijevanje tog procesa je vrlo važno jer često oni koji negiraju hrvatstvo Bunjevaca i Šokaca uzimaju neke izvore od prije 150-200 godina i na temelju toga tvrde da pripadnici zajednice nisu za sebe rekli da su Hrvati.«
Robert Skenderović je izrazio zadovoljstvo što je njegova knjiga poticaj za produbljivanje veza između vojvođanskih i Hrvata u Mađarskoj kao i za interes mađarskih Hrvata za vlastitom prošlošću. Kaže kako je i dalje u arhivima i knjižnicama i kako stalno otkriva nove činjenice, što će, kako se nada, rezultirati novim knjigama. 
Predsjednica Hrvatske samouprave grada Baje, u čijim je prostorijama održano predstavljanje knjige, Angela Šokac Marković istaknula je da bi zbog Bunjevaca koji negiraju svoje podrijetlo i koji ne govore svoj materinji jezik, za Hrvate u Mađarskoj bilo jako važno da se ona prevede na mađarski.
Nakon predstavljanja knjige i razgovora o njoj, jedna od tema među sudionicima bila je i potreba za uspostavljanjem čvršće suradnje između predstavnika, odnosno pripadnika hrvatske manjinske zajednice u Mađarskoj i Vojvodini.
Predsjednik Saveza Hrvata u Mađarskoj Josip Ostrogonac je izrazio želju za uspostavljanjem jačih veza sa Suboticom, Somborom, Bajmakom, navodeći kako je krenulo nešto na kulturnom planu, ali kako to nije dovoljno.
»Ove godine ćemo slaviti 20. obljetnicu Dana Hrvata, koja će biti u Baji. Moramo se dobro pokazati, i što se programa proslave tiče trebat će nam pomoć vojvođanskih Hrvata, kako bismo se pokazali u što boljem svjetlu. Želja nam je da budemo jedinstveni i tako zajednički utječemo kako na maticu, tako i na naše domicilne države.«
Predsjednik Hrvatske državne samouprave Ivan Gugan je s tim u vezi predložio predstavnicima samouprava i županija u mađarskom dijelu Bačke gdje žive Hrvati da se sastanu s čelnicima vojvođanskih Hrvata i dogovore neku vrstu suradnje, koja je inače već započeta na državnoj razini.
Predstavljanju knjige prisustvovao je i narodni zastupnik u Skupštini Republike Srbije i ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, kao sunakladnika, Tomislav Žigmanov, koji je istaknuo da se vojvođanski Hrvati ne mire s relativno skromnim i slabim vezama sa svojim sunarodnjacima iz Bajskog trokuta, ali i da nemaju previše moći nešto radikalnije izmijeniti.
»Počelo se sustavnije surađivati, imamo manifestaciju Bunjevci bez granica koja je prvi put bila u Tavankutu, potom u Gari i u Subotici. Imamo odličnu suradnju sa Znanstvenim zavodom Hrvata u Mađarskoj, u proteklih nekoliko godina učinjeni su iskoraci po pitanju suradnje s Hrvatskom državnom samoupravom. Međutim, mi od onoga što sada činimo ne možemo više. Naš profesionalni sustav unutar hrvatske zajednice je petero ljudi koji se moraju prvo izboriti za neku vrstu minimalnog dostojanstva i obraniti, neki put, i elementarna ljudska prava tamo gdje jesmo. No, u svakom slučaju, surađivati se treba, mi za to imamo želju i rado ćemo se odazvati vašem pozivu.«
Na ovom je događaju, među ostalima, nazočio i generalni konzul Republike Hrvatske u Pečuhu Drago Horvat. 
Knjiga Povijest podunavskih Hrvata (Bunjevaca i Šokaca) od doseljavanja do propasti Austro-Ugarske Monarhije objavljena je u sunakladi ZKVH-a i Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest u Slavonskom Brodu, gdje Robert Skenderović radi kao viši znanstveni suradnik.
I. Petrekanić Sič