Razgovor

Našem društvu je potrebna decentralizacija

Naš sugovornik, pedesetčetverogodišnji Željko Rajčević iz Apatina odvjetnik je u posljednjih dvadeset godina. Prije toga bio je uposlenik općinske pravne službe. Jedan je od osnivača Udruženja građana Bez straha Apatin i jedan od organizatora aktualnih prosvjeda u Apatinu. Nekada član DS–a, čije ime nije vezano niti za najsitniju aferu. Kaže kako je potrebno puno hrabrosti »izaći na ulicu« i prosvjedovati u malom gradu poput Apatina.  
Što je po Vama osnovni uzrok prosvjeda?
Nezadovoljstvo građana ovim režimom godinama je tinjalo, sada je dostiglo kulminaciju i neki ventil se morao iznaći. U Srbiji, kao i u mnogim zemljama istočne, pa i srednje Europe, ne poštuje se sustav, aktualan je kult lidera. Osobno, sanjam da živim u državi u kojoj neću znati ni tko mi je predsjednik ni tko premijer. No, svjestan sam da je to daleka utopija. Znači, lider je pretjerao i sada se to nezadovoljstvo širi u koncentričnim krugovima. 
Val prosvjeda započeo je prije nepuna tri mjeseca u Beogradu. Jeste li mislili da će se omasoviti i proširiti na cijelu Srbiju?
Taj val nezadovoljstva nije započeo u prosincu. Sve je to odavno tinjalo, sada se samo raspalilo. Još prije dvije godine govorio sam svojim prijateljima da će naredna promjena vlasti krenuti iz kazališta. Stavovi Baneta Trifunovića, Kokana Mladenovića, poruke nagrađivanih predstava Beton mahala i Jami distrikt, izjave mnogih estradnih i glumačkih imena, najavljivale su upravo ovo što je počelo u prosincu 2018. S druge strane, gomila sve očitijih laži, mnoge odluke vlasti bez temelja u pravnim aktima ove države, doveli su do eksplozije bunta. Konstantno povećanje broja prosvjednika u Beogradu ohrabrilo je i nas u manjim i udaljenijim gradovima, pa su se vrlo brzo prosvjedi proširili na cijelu zemlju. 
Koliko vezivanje uz Savez za Srbiju za ovaj građanski pokret koji prosvjeduje može biti svrsishodno, a koliko štetno?
Mislim da bismo se tu trebali pozabaviti prioritetima. Prvi cilj trebao bi nam biti smjena postojeće vlasti i uspostavljanje sustava koji bi omogućio vraćanje povjerenja u urušene institucije. Nemam ništa protiv aktualnog potpisivanja »Sporazuma s narodom«, ali ću itekako imati protiv ukoliko se taj akt ubuduće ne bude poštivao i ne bude dao rezultate. Tu je još jedan veliki problem. S kim ćemo taj sporazum potpisivati na lokalu? Ne zaboravimo nikada, kod nas, od razine države, pa sve do lokala, postoji puno kvalitetnih zakonskih akata, puno toga je ispotpisivano, ali osnovni problem je u njihovoj primjeni.
Kako je došlo do organizacije prosvjeda u Apatinu?
Išli smo po prosvjedima, vidjeli smo kako funkcioniraju, vidjeli smo da se zalažemo za iste vrijednosti. Zajednički nam je stav da je ovo najgora vlast koju smo ikada imali. Sve institucije su stavljene izvan snage i osim stranačke pripadnosti nema ništa drugo što bi našim građanima omogućilo ostvarenje kako zajedničkih, tako i vlastitih interesa. Svima je postalo jasno da samo članska knjižica SNS-a jedina otvara sva vrata. Dogovorili smo se da prosvjede pokrenemo, iako smo bili svjesni da to baš i neće ići glatko.
Jesu li Vaše aktivnosti glede organizacije prosvjeda u Apatinu Vaš povratak u politiku?
Ne. UG Bez straha Apatin nije politička organizacija. Riječ je o grupi građana, čiji je cilj ukazivanje na sve anomalije u radu lokalne samouprave, koje izazivaju veliko nezadovoljstvo kod žitelja Apatina. Stoga smo i organizirali prosvjedne šetnje na koje nikakvog utjecaja nema niti jedna politička opcija. Istina, u prošlosti sam bio član DS-a, ali sam iz stranke istupio kad se odustalo od njezinih izvornih principa i kad se uključila, poput svih ostalih, u političke trgovine zarad osobnih, sitnosopstveničkih interesa. Jednostavno, sebe nikako nisam vidio u neprirodnoj koaliciji SPS – DS – SRS – SNS koja je tada u Apatinu stvorena. 
Kako je i s kojim ciljem osnovano UG Bez straha Apatin?
Udruženje je osnovano prije dva mjeseca. Ova ideja tinja već dobre dvije godine, odnosno od vremena dok još nitko nije ni pomišljao na prosvjede. Još tada, u međusobnim neobveznim razgovorima između nekoliko ljudi koji su dugo apstinirali od politike, stvorila se neka ideja da za lokalne sredine poput Apatina nije dobro ukoliko samo jedna stranka diktira uvjete i to po nalozima iz Beograda. Po nama, ovom društvu je potrebna potpuna decentralizacija. Općinama se jednostavno moraju vratiti ingerencije koje su imale. Tako se ne bi moglo dogoditi da netko po nalogu iz Beograda, Sombora ili Odžaka, klizalište iz Apatina, kupljeno sredstvima samodoprinosa građana, jednostavno demontira i prenese u Sivac zbog tamošnjih lokalnih izbora. Svrha postojanja našega udruženja je okupljanje građana s ciljem ukazivanja na probleme u društvenoj zajednici. I, što je po meni vrlo bitno, svi koji smo ušli u organizaciju smo samostalni, relativno imućni, pa ne ovisimo niti o stranačkim manipulacijama, niti o pritiscima materijalne naravi. 
Ivan Andrašić

Najave

24. 09. - Predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«

H. R. | 24. rujna 2026.

NIU »Hrvatska riječ« organizira predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«, koje će biti održano u četvrtak, 24. rujna, u »Sjenici« na »Risarskom salašu« (Bajmački put 2) u Đurđinu. Početak je u 18 sati.

15. 05. - 26. 09. - Tavankutsko kulturno lito

H. R. | 26. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Matija Gubec« i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta i ove godine priređuju tradicionalnu manifestaciju »Tavankutsko kulturno lito« i u okviru nje brojne događaje koji su počeli sredinom svibnja i traju do kraja rujna.

26. 09. - XVI. Tavankutski festival voća

H. R. | 26. rujna 2026.

XVI. Tavankutski festival voća i autohtonih rukotvorina bit će održan 26. rujna na Etno salašu Balažević s početkom programa u 10 sati.

03. 10. - Miholjski koncert u Slankamenu

H. R. | 3. listopada 2026.

Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo Stjepan Radić priređuje Miholjski koncert koji će se održati u subotu 3. listopada u Hrvatskom domu u Novom Slankamenu, s početkom u 18 sati.

10. 09. - Izložba Gorana Kujundžića u Beogradu

H. R. | 8. listopada 2026.

U prostorijama Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu otvorit će se izložba radova Gorana Kujundžića, akademskog slikara-grafičara, redovitog profesora na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.