Tijekom prošle jeseni poljoprivrednici su sjetvu ozime pšenice i ječma obavili, moglo bi se reći, u uvjetima ekstremne suše. Neki su se držali optimalnih rokova sjetve i sijali ne čekajući padaline, a drugi ratari nadali su se kakvim-takvim oborinama, pa su sjetvu odgađali do posljednjeg dana. Neki ratari su radili reduciranu obradu zemlljišta, odnosno samo tanjiranje i direktnu sjetvu, a drugi su se, pak, držali starog sistema – oranje, priprema zemljišta i sjetva. U ovisnosti od rokova sjetve, obrade i lokaliteta pri kraju zime usjevi izgledaju šaroliko. Ima njiva za koje poljoprivrednici mogu reći da izgledaju solidno, ali i parcela gdje će tijekom ovog proljeća biti obavljena ponovljena sjetva. 

Nicanje šaroliko

Obitelj Jozić iz salaša Nenadić pšenicom je prošle jeseni zasijala 80 jutara, a ječmom 50 jutara. Tijekom sjetve držali su se optimalnih rokova, a sjetvu su obavili reduciranom obradom i direktnom sjetvom, odnosno bez dubokog oranja. 
»Stanje usjeva ovisi od lokaliteta do lokaliteta. Tamo gdje je poslije sjetve i bilo nešto padalina nicanje je bilo dobro i mogu reći da na tim parcelama usjevi solidno izgledaju. Ima i deset posto njiva gdje nije bilo dovoljno vlage i gdje su pšenica i ječam u lošem stanju. Još jedan snijeg bi dobro došao, recimo do polovice veljače. Pomogao bi taj snijeg da pšenica ne krene prerano u bujanje i onda bi završila bokorenjem, a za loše pšenice bolje je da se duže bokore«, kaže Marko Jozić. 
Za razliku od njega, Ivica Gromilović je umjesto reducirane obrade išao s oranjem. Držao se i on optimalnih rokova sjetve, a na upit kako mu danas izgleda pšenica odgovara – šareno. 
»Svakako je. Ima i one koja je nikla, koja tek sada niče, koja još nije ni krenula. Niklo je tamo gdje je bilo vlage, ali to je 20-30 posto. Što će biti s pšenicom koja još nije krenula nicati, vidjet ćemo poslije ovih snjegova. Hoću li nešto morati i presijavati, još ne znam«, kaže Gromilović koji je jesenas pšenicu posijao na šest jutara.  
Da je na terenu stanje šaroliko potvrđuje i savjetodavac u PSS Sombor Zoran Boca. 
»Neke pšenice su bolje nikle i na vrijeme su u fazi bokorenja i odavno su ušle u tu fazu, što je dobro. Međutim, sve one druge parcele koje nisu imale dovoljno vlage ili su kasnije posijane su rijetke. Ima i neniknutog sjemena. Nije iznenađenje da pšenica niče i kasnije, ali problem je da tek niknute biljke mogu stradati od niskih temperatura i ukoliko nam ponovno naiđe neki hladniji val, to neće biti dobro«, kaže Boca.

Suha zemlja ne rađa

Naš sugovornik iz Poljoprivredne stručne službe Sombor priču vraća na početak, odnosno na prošlu jesen. 
»Obradovala nas je jesenas mogućnost da će jesenski poljoprivredni radovi moći biti urađeni po lijepom vremenu i na vrijeme. Na žalost, ispostavilo se da ta sjetva zbog veoma sušnih uvjeta praktički nije bila na vrijeme, jer pšenica nije imala dovoljno vlage za nicanje. Neku vlagu pšenica je dobila kasnije, tako da su usporedo nicale i pšenice iz onih prvih rokova sjetve i pšenica kasnije zasijana«, kaže Boca i dodaje da zima usprkos niskim temperaturama nije oštetila pšenicu i ječam. 
»Nisu te temperature od minus 10-11 stupnjeva temperature koje mogu štetiti ozimim usjevima, naročito ako ih štiti snijeg. Snijega je ove godine bilo dosta i on je uvijek dobar izolator. Ne mogu sada dati procjenu hoće li i koliko parcela morati biti presijano. Ali mogu reći da su bolje nikle pšenice gdje je prije sjetve njiva povaljana. Tu govorim o onim parcelama gdje je rađena klasična obrada s oranjem. Ove godine pokazala se i prednost reducirane obrade koja je sačuvala ono malo jesenske vlage. Najlošije su pšenice tamo gdje je rađeno samo oranje bez valjanja. Sve propušteno se neće moći nadoknaditi, ali ukoliko uvjeti budu povoljni i uporaba mineralnih gnojiva odrađena pravilno može se očekivati jedna prosječna godina«, kaže Boca, ali i upozorava da će sigurno biti parcela na kojima će morati biti urađena nova sjetva, naročito na gornjim terenima, gdje je zemljište lošije kvalitete.
Snijeg je tijekom hladnog vala štitio usjeve, ali je i nakvasio suhu zemlju, pa je vlaga, ali i dušik iz gornjeg sloja prešla u srednji i djelomice donji sloj, što je dobro i svakako treba imati na umu prilikom prihrane pšenice, što je posao koji za nekoliko tjedana čeka ratare. 
Z. Vasiljević