
13.04.2015
Prošlost je danas aktualnija nego u samom trenutku kada se dešavala
Generacije koje su danas u ranim 30-im godinama, tu pripadam i ja, imaju sasvim sigurno sjećanja na ratove 90-ih; ona su u mnogim segmentima vjerojatno različita, često i slična, a vjerujem da najviše obuhvaćaju svakodnevne stvari: prazne police u dućanima, novčanice s beskrajnim nulama, ogromne redove na granicama i švercanje, dugački večernji dnevnici, dolazak nekih klinaca u razred za koje se šaputalo da su »izbjeglice«... Pretpostavljam da se većina nas, 30-godišnjaka uopće ne sjeća medijskih izvještaja s ratišta, možda smo upamtili tek neke segmente ili priče koje smo čuli od roditelja. Tada smo još bili u balonu djetinjstva i nismo mogli shvatiti rat koji se događao tako blizu. Niti smo mogli razumjeti što se prenosilo u medijima. Bili smo mali i nije nam bilo važno, pucnjeve nismo čuli i bombe nismo vidjeli. Barem ne u Subotici. Pa ipak, unatoč brojnim procesima suđenja za ratne zločine, otkrivanja razorne medijske propagande, postoje podijeljeni stavovi o tome što se 90-ih događalo na prostorima bivše SFRJ, odnosno drugačiji odgovor na pitanje »Tko je počeo rat«.

Umjetnik Vladimir Miladinović bavi se upravo ovim sjećanjima i propituje, direktno ili indirektno, način na koji su (kolektivno) sjećanje na rat u postjugoslavenskim društvima oblikovali mediji. Njegova izložba Rendered History je istraživački rad s »ratnim i post-ratnim traumama nekadašnjih jugoslavenskih društva i predstavlja seriju crteža u tehnici laviranog tuša« kojima taj beogradski umjetnik, isto u 30-im godinama, podsjeća na stranice dnevnih novina iz nedavne povijesti, ukazujući na koji način mediji i institucije kreiraju javni prostor i oblikuju kolektivno sjećanje.
Projekt Rendered History koji je, kako ga Miladinović definira, i dalje rad u nastajanju, počeo je 2012. godine, kada je ovaj umjetnik odlazio u dostupne arhive dnevnog tiska iz Narodne biblioteke Srbije i istraživao period 90-ih. Fokusirao se na 1991. i 1992. godinu i medijske izvještaje vezane za rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Tatjana Ljubić
Opširnije u tiskanom izdanju