Potpora srednjoškolskom 
obrazovanju na 
hrvatskom jeziku

Članica Izvršnog odbora HNV-a za obrazovanje Margareta Uršal i ravnateljica OŠ Vladimir Nazor u Đurđinu Ljiljana Dulić nazočile su trodnevnom stručnom skupu u Dubrovniku u organizaciji Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja, a na poziv predsjednice te udruge Suzane Hitrec. Kako navodi Uršal, bila je ovo prigoda za produbljivanje postojećih i ostvarivanje novih kontakata s ravnateljima škola u Hrvatskoj, što bi trebalo rezultirati različitim vidovima potpore srednjoškolskoj nastavi na hrvatskom jeziku u Srbiji. 
»Ishod susreta s kolegama iz prosvjete jest da smo dogovorili pomoć u nabavi srednjoškolskih udžbenika, ne samo nove količine za Gimnaziju, za koju već imamo neke udžbenike, već i za Politehničku i Medicinsku školu gdje se također odvija nastava na hrvatskom jeziku. Također, bilo je riječi i o razmjeni učenika, u tom smislu nastavili smo razgovore s ravnateljem Srednje škole u Iloku. S brojnim drugim ravnateljima imali smo razgovore o suradnji glede različitih izvannastavnih aktivnosti, izleta, ekskurzija, druženja, usavršavanja hrvatskog jezika i slično. Puno nam znači potpora koju smo dobili od sudionika ovoga skupa«, kaže Uršal. 
Stručni skup u Dubrovniku održan je pod pokroviteljstvom hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. 
D. B. P.

Mirović: Za listove na jezicima nacionalnih manjina 
312 milijuna dinara

Predsjednik Pokrajinske vlade Igor Mirović uručio je u utorak, 5. veljače, ugovore za sufinanciranje listova na jezicima nacionalnih manjina čiji su osnivači nacionalna vijeća, vrijedne 312 milijuna dinara, što je za 12 posto više nego u prethodnoj godini.
Riječ je o 22 lista koje izdaje devet nakladničkih kuća – Magyar Szó, Hét Nap, Hlas l’udu, Libertatea, Ruske slovo, Hrvatska riječ, Bunjevački informativni centar, Ridne slovo i Makedonski informativni i izdavački centar.
»Informiranje na jezicima nacionalnih manjina jedan je od najznačajnijih prioriteta Pokrajinske vlade. Vojvodina pokazuje snagu i riješenost da brine o nacionalnim manjinama i očuvanju njihovog identiteta«, kazao je Mirović.
Uspjeli smo ukupnu vrijednost ove potpore koja je 2016. godine, kada smo formirali Pokrajinsku vladu iznosila 264 milijuna dinara, uvećati na 312 milijuna dinara, izjavio je predsjednik Mirović.
»Pokrajinska vlada vaš je iskren partner i prijatelj i zato smo danas vaši gosti kako bismo se na licu mjesta uvjerili u kakvim uvjetima radite i kako mi možemo pomoći da ti uvjeti budu bolji«, naglasio je Mirović.
Ravnatelj Novinsko-izdavačke ustanove Hlas l’udu Samo Žjak zahvalio se Miroviću na potpori jer, kako je rekao, »tradicija duga 75 godina ne bi postojala bez pomoći i potpore«.
H. R.

Pripreme za MMO

Sjednica Međuvladina mještovita odbora (MMO) Srbije i Hrvatske za praćenje bilateralnog sporazuma o zaštiti nacionalnih manjina trebala bi biti održana početkom ožujka u Hrvatskoj.
Tim povodom je nedavno u Beogradu održana pripremna sjednica srbijanskog dijela MMO-a u čijem radu sudjeluju i predstavnici hrvatske nacionalne manjine. Sastankom je predsjedavao kopredsjedatelj MMO-a sa srbijanske strane Ivan Bošnjak, a od predstavnika Hrvata sudjelovala su dvojica članova: Tomislav Žigmanov i Darko Baštovanović.  
Baštovanović kaže za HR kako su pitanje razmjernog zapošljavanja Hrvata i njihova sudjelovanja u procesu donošenju odluka najbitnije teme oko kojih postoji najviše sporenja. 
»Prošli smo kroz sve preporuke, ali ono što je najupitnije jeste zapošljavanje u javnoj upravi, sudstvu i policiji gdje nema uopće statističkih podataka o uposlenosti pripadnika hrvatske zajednice. 
Problem je i neriješeno pitanje političke zastupljenosti Hrvata, gdje su i sami predstavnici države na sastanku naveli kako tu ima najmanje pomaka i da to predstavlja najveću točku sporenja u bilateralnim odnosima s Hrvatskom. Tu je i pitanje procesuiranja govora mržnje, gdje je konstatirano kako ima malo pomaka, da samo sankcioniranje takvog govora nije dovoljno već da su potrebne i afirmativne mjere. Ono što mi očekujemo jeste da se najprije država Srbija, odnosno njezina tijela i institucije, očituju o svakoj točki, pa ćemo tek onda mi, predstavnici hrvatske manjine u Srbiji, dodatno komentirati i davati svoje preporuke«, kaže Baštovanović.
D. B. P.