Kolumna

Sretna Nova!

Kada, štovani čitatelji, budete držali ovaj broj tjednika u ruci, uveliko ćemo, nadam se, svi pregrmjeti doček, bar za neke, najluđe noći. Otkada sam u mirovini, često velim kako mi je svaki dan nova godina i stoga se naročito ne pripremam za njen doček. Uskoro će naši sugrađani pravoslavne vjere dočekati Badnju večer i Isusovo rođenje. U socrealističko doba nije baš bilo u modi odlaziti na polnoćnu misu. Dogodilo se tako, dok smo bili studenti, da smo sjedili u simpatičnoj najstarijoj krčmi u Beogradu, koja ima firma-tablu »?«  O imenu postoji anegdota: jednokatnica, u čijem prizemlju je krčma, podignuta je 1823. godine i nalazi se točno preko puta glavne Saborne  crkve. Prvobitni vlasnik, jedan od organizatora Prvog srpskog ustanka, dao joj je ime »Kod Saborne crkve«. Pošto se tu nalazi i zgrada srpske Patrijaršije, crkvene vlasti su se stalno žalile zbog imena da (ono) »vrijeđa vjeru«. I tako je gazda iz bijesa jedne noći skinuo firma-tablu s imenom i postavio jedan veliki znak pitanja. Od tog doba kavana se zove »Znak pitanja«. Tako mi sjedimo u krčmi i pijuckamo, kada sam se sjetio da je tog dana pravoslavni Božić, i predlažem: »hajdemo pogledati polnoćnu misu!« Svi su se pitali: »kako ćemo, nikada nismo bili u pravoslavnoj crkvi, ne poznajemo običaje«. Ja sam rekao: »ući ćemo tiho, stajat ćemo nazad i promatrati«. Tako je i bilo. U lijepoj crkvi bio je skoro mrak, nigdje nikoga, samo su u prvim redovima sjedile neke starije žene. Misu je služilo četverica ili petorica popova; sjećam se da su jako lijepo pjevali. Danas je posve drugačije. Vidimo na TV-u: toliko ima vjernika da ne mogu ni svi stati u crkvu. Zato, čestitam Božić svim pravoslavnim vjernicima koji možda (pro)čitaju HR. Slušao sam jednog učenog teologa koji je tvrdio da mi zapravo ne zamo točno dan Isusovog rođenja i da je datum određen po dogovoru tek u IV. vijeku, i to ne slučajno.

Saturnalije

U antičkom Rimu, prije više od dvije tisuće godina, na datumu završetka tadašnje kratkodnevice; s početkom 17. prosinca održavane su službene svečanosti posvećene starom bogu Saturnu; grčki Kronosu, tzv. Saturnalije. Pošto je Saturn bio bog sjemena i plodnosti zemljoradnje, tog dana se službeno završavala jesenska sjetva. Svečanosti su obično trajale tri dana i za to vrijeme ukinute su sve društvene nejednakosti – robovima su skinuti lanci, bogati su ugostili siromašne, sluge su sjele zajedno za isti stol s gospodarima. Članovi obitelji su darivali sitne poklone jedni drugima. Kuće su tada ukrašavali zimzelenim granama. Mi danas također postavljamo zimzeleni bor, a pod njega stavljamo darove za članove obitelji. Kada je julijanski kalendar reformiran, 23. prosinac je postao dan završetka kratkodnevice (najkraćeg dana u godini), a od 24. prosinca dani počinju biti sve duži i duži. Zato je ovaj dan određen za dan Isusovog rođenja, koji ujedno simbolično označava i dolazak svjetlosti. Opet, zbog neusvajanja novog kalendara, pravoslavni vjernici tek će sada dočekati Badnju večer, a s druge strane već su dočekali Novu godinu. Zato naša zemlja nije ni zapadna, ali nije ni potpuno istočna. A ono što baca sjenu na sve ovo jest činjenica da je u današnje vrijeme sve komercijalizirano. TV voditeljice, npr., nose kapice tipa »Djed Mraz« itd.

Naši gradski darovi 

Kao da je gradonačelik Subotice čitao moju kolumnu od pretprošlog broja kada sam napisao u svezi državnog proračuna da u njemu nema predviđenih sredstava za palićki wellness i aqua centar, ali da će se oni sigurno naći u gradskom proračunu. Naime, nakon republičkog proračuna od 1.246,2 milijardi dinara usvojeni su i proračunui »nižeg ranga«, tj. AP Vojvodine 74,4 milijarde. Ovaj iznos je skoro 6% od republičkog proračuna, što je još davno Ustavom obećano Pokrajini (7%). Obećanog pratećeg zakona istina još nema, ali vjerujem da će ga biti. Nakon Pokrajine i gradovi su usvojili svoje proračune: Beograd 111 milijardi dinara; Novi Sad gotovo 26 milijardi, a Subotica skoro osam milijardi. Ono što pada u oči, iako BG njie dvostruko veći od Vojvodine, i nema dvostruku veću industriju, njegov proračun je skoro dvostruko viši. Možemo tako zbrajati da Pokrajina, gradovi NS i SU zajedno imaju skoro toliko novaca kao glavni grad. Naš gradonačelnik je izjavio da će se 25% gradskog proračuna (oko 2 milijarde) utrošiti za kapitalne investicije: izgradnja Kazališta i wellness centra na Paliću. Želim mu puno sreće i znanja u ovom pothvatu, a možda će mu biti potrebna i Božja pomoć. Jao, skoro zaboravih: i Zelena fontana će se zamijeniti ljepšom i starijom.

Najave

24. 09. - Predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«

H. R. | 24. rujna 2026.

NIU »Hrvatska riječ« organizira predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«, koje će biti održano u četvrtak, 24. rujna, u »Sjenici« na »Risarskom salašu« (Bajmački put 2) u Đurđinu. Početak je u 18 sati.

15. 05. - 26. 09. - Tavankutsko kulturno lito

H. R. | 26. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Matija Gubec« i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta i ove godine priređuju tradicionalnu manifestaciju »Tavankutsko kulturno lito« i u okviru nje brojne događaje koji su počeli sredinom svibnja i traju do kraja rujna.

26. 09. - XVI. Tavankutski festival voća

H. R. | 26. rujna 2026.

XVI. Tavankutski festival voća i autohtonih rukotvorina bit će održan 26. rujna na Etno salašu Balažević s početkom programa u 10 sati.

03. 10. - Miholjski koncert u Slankamenu

H. R. | 3. listopada 2026.

Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo Stjepan Radić priređuje Miholjski koncert koji će se održati u subotu 3. listopada u Hrvatskom domu u Novom Slankamenu, s početkom u 18 sati.

10. 09. - Izložba Gorana Kujundžića u Beogradu

H. R. | 8. listopada 2026.

U prostorijama Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu otvorit će se izložba radova Gorana Kujundžića, akademskog slikara-grafičara, redovitog profesora na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.