Jedna od dvije župne zajednice čija je crkva u Subotičkoj biskupiji pod zaštitom Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije, ona u Vrbasu, proslavila je ovaj Marijin blagdan 8. prosinca. Svečanu svetu misu ovog zimskog proštenja predvodio je dr. Károly Orcsik, župnik u Adorjanu, u koncelebraciji s  domaćinom Károlyem Szabadijem, grkokatoličkim župnikom u Kucuri Vladislavom Racom, župnikom i dekanom u Bečeju Lászlóm Fudererom i umirovljenim svećenikom Zrenjaninske biskupije Gyulom Pósom. Asistirala su čak dvojica stalnih đakona, domaćin Karlo Miler i bečejski Ágoston Agócs. Proštenje u Vrbasu obilježava ekumenski duh, te su na misi sudjelovali i mjesni predstojnici Srpske Pravoslavne Crkve i Reformatske kršćanske crkve.
Katolička župa u Vrbasu živi svoj život dinamično i dostojanstveno, dijeleći sličnu sudbinu većine katoličkih župa u središnoj Bačkoj. Da bismo stekli dojam o tome što točno čini taj život, zamolili smo umirovljenoga novinara i stalnog đakona Subotičke biskupije vlč. Karla Milera da nam pomogne. Svete mise u Vrbasu slave se nedjeljom u 9 sati, na hrvatskom i mađarskom jeziku, dok se jezično zasebna misna slavlja za hrvatsku i mađarsku zajednicu slave jedino o Uskrsu i Božiću. Vjernika katolika u Vrbasu ima oko tisuću (5% stanovnika grada), od kojih su oko 550 Hrvati, a oko 450 Mađari. U crkvi postoje dva župna zbora, a službu orguljašice vrši Judit Hevér, nastavnica glazbenog odgoja iz susjednog Zmajeva. Vrbaški Hrvati su, po njegovim riječima, u najvećem broju podrijetlom iz Bosne i pripadaju ekonomskoj imigraciji nakon II. svjetskog rata dok je manji dio podrijetlom iz Hrvatske ovdje došao nakon zasnivanja obitelji. Onodobna perspektivna poljoprivreda i industrija bili su vrlo pogodni za demografski napredak grada, u kojem su u značajnoj mjeri sudjelovali i Hrvati. Iako, po riječima velečasnog Milera, jenjava broj odlazaka u inozemstvo u posljednje vrijeme, i ova katolička župa izgubila je puno svojih članova u valovima suvremenih iseljavanja iz Vojvodine. No, i dalje se drži. Dvadesetak vjeroučenika na školskom vjeronauku, koga gotovo svi slušaju na hrvatskom jeziku, dokaz su tome.  
M. Tucakov