Pojam gazdovanje izvedena je iz riječi gazda (gospodar, domaćin, vlasnik), a njeno značenje u suvremenom jeziku podrazumijeva privređivanje, vođenje gospodarstva, ekonomije ili domaćinstva,  kao i upravljanje. Dobar i savjestan gazda brine se o svom gospodarstvu, upravlja njime pažljivo i čini sve što je potrebno za očuvanje i unaprjeđenje svog ili njemu povjerenog gospodarstva, bilo ono veliko ili malo. Grad možemo smatrati jednim velikim gospodarstvom. Gospodarenje, odnosno upravljanje gradom u principu slično je kao s malim gospodarstvom, ali zahtijeva mnogo veću odgovornost. Voditi grad također znači upravljati njime na način pažljivog i savjesnog domaćina, uzimajući u obzir očekivanja sugrađana koji su na izborima dali povjerenje izabranim upravljačima – »gazdama« – da vode grad, s napomenom da ove izabrane »gazde« trebaju zaboraviti značenje – vlasnici – jer to nisu (?) i ne bi trebalo ni u kom slučaju. Ali gospodari jesu, pa se događa da zaborave na činjenicu kako nisu vlasnici povjerenog im gospodarstva – grada. 
Postoje savjesni i nesavjesni domaćini, savjesni i nesavjesni vlasnici. Ako je netko vlasnik nečega, sam odlučuje o tome kako će gospodariti svojim vlasništvom – savjesno ili nesavjesno – njegovo je pravo.
Čemu ovoliko razglabanje o savjesnim i nesavjesnim gazdama i gospodarenjem i kakve to veze ima s našim gradom? Ima, nažalost, itekako. Povod je sljedeći: ima već više od 3 (i slovima: tri) mjeseca kako se na Majšanskom mostu dogodila prometna nesreća prilikom koje je oštećena i ograda mosta. Do današnjeg dana ograda nije popravljena (ne daj Bože da je vrate u pređašnje stanje, jer  ni onda nije baš bila »za pred kuma«, op. aut.). Je li netko od izabranih domaćina grada – hajde sad malo suvremenim birokratskim jezikom – prepoznao od građana uočeni nedostatak potpune funkcionalnosti ograde nadvožnjaka zvanog Majšanski most, nastalog kada je došlo do prometne nesreće na istom, te shodno svojim ovlaštenjima poduzeo potrebne korake da se s nastalom problematikom upoznaju nadležna tijela i institucije kako bi navedeni poduzeli potrebne mjere predviđene u ovakvim situacijama, a prepoznati nedostaci bili otklonjeni u optimalnom roku? Po naški: kada ćete, gospodo, popraviti ogradu na Majšanskom mostu?
Dobar i savjestan domaćin će se uvijek potruditi (a i djelovati!) da na svom gospodarstvu otkloni i najmanji nedostatak. Isto će učiniti i dobar i savjestan vlasnik sa svojom imovinom.
Gospodo »gazde« grada, niste vlasnici Subotice pa da s njom činite što i kako vam je volja, niti ste savjesni i odgovorni. Zar je potrebno više od tri mjeseca da bi se popravila jedna ni malo komplicirana željezna ograda? Što se čeka? Tenderi za javnu nabavu za posao koji bi čak i jedan varilac-amater završio za jedan dan? Možda natječaj za neki IPA projekt? Ili se čeka izgradnja brze pruge Beograd – Budimpešta pa će se u sklopu tih radova zavariti i one odlomljene željezne šipke s ograde? Možda vas vodi logika da će s novom prugom biti potrebno izgraditi novi most (koji je urbanističkim planovima i predviđen), a postojeći će se svakako rušiti? Pa čemu onda bacanje novca?
Nije ovo jedini primjer lošeg »gospodarenja« gradom. Uzrok zapuštenosti Subotice nije nedostatak novca u proračunu grada nego nemar. A spomenuta oštećena ograda Majšanskog mosta samo jedan mali, ali slikoviti primjer.
Atila Dunđerski