Zahvala na blagdan Krista Kralja
Krajem crkvene godine, na blagdan Krista Kralja, 25. studenoga članovi Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva Matija Gubec iz Tavankuta zahvaljuju se za proteklu godinu i tim povodom se sjećaju i utemeljitelja društva. Misom se želi zahvaliti i za sve one projekte i programe koje je društvo realiziralo, te ujedno se i prisjetiti svih osoba koje su postavile temelje Društva, a koje nadograđuju nove generacije. Sjetili su se tako: Ivana Prćića Gospodara, Anice Balažević, Stipana Šabića, Mare Ivković Ivandekić, Marge Stipić, Kate Stipić, Vince Dulića, Jasne Balažević, Kate Rogić, Ane Milodanović, Ane Crnković, Ibolje Balažević, Petra Skenderovića i mnogih drugih. Nakon svete mise obišli su njihova počivališta na tavankutskom groblju i položili cvijeće ispred spomen-poprsja Matije Gupca u dvorištu mjesne škole.
I. D.
Blagdan sv. Cecilije u Srijemskom Mitrovici
U četvrtak, 22. studenoga, na spomendan svete Cecilije, djevice i mučenice, koja se slavi kao zaštitnica pjevača, glazbenika i glazbe, napose crkvene glazbe, u mnogim župskim zajednicama okupljaju se pjevači i crkveni zborovi kako bi proslavili spomendan svoje nebeske zaštitnice. Tako je bilo i u župi sv. Dimitrija, đakona i mučenika u Srijemskoj Mitrovici.
Na večernjoj svetoj misi, koja je služena za sve pokojne pjevače, zborovođe i orguljaše okupio se župski zbor, te su svečanim pjevanjem uzveličali te obilježili ovaj, za njih, važan datum.
Svetu misu je predslavio mons. Eduard Španović, župnik u Srijemskoj Mitrovici, a uz njega je suslavio vlč. Ivica Zrno, župnik u Laćarku i pastoralni suradnik u Srijemskoj Mitrovici.
Nakon sv. mise upriličena je tradicionalna večera, te druženje svih pjevača. Tom prigodom, na osobit način, izriče se zahvala svima koji se u župi angažiraju kao pjevači, te svojim glasovima uzveličavaju euharistijska slavlja. To je također prilika izreći zahvalu za ustrajan rad voditeljici zbora, s. Ceciliji Tomkić. Kako s. Cecilija nosi ime svetice čiji se spomen slavi, ujedno je upriličeno i imendansko slavlje.
I. Z.
Sveti Klement I., papa i mučenik
Za cijelu Rimokatoličku Crkvu 23. studenog predviđa neobavezni spomendan sv. Klemeta I., pape i mučenika. Za srijemsku župu u Hrtkovcima taj dan i spomendan predstavlja veliki dan župskog slavlja. Naime, na dan sv. Klementa, župa u Hrtkovcima slavi svog nebeskog zaštitnika.
Središnje slavlje proslavljeno je svetom misom, a uz domaće župljane sudjelovali su i gosti iz okolnih župa. Euharistijsko slavlje predslavio je vlč. Ivica Zrno, župnik župe u Laćarku, uz suslavljenje župnika vlč. Ivice Živkovića, te desetak svećenika koji su na službi u Srijemskoj biskupiji.
Kroz prigodnu homiliju, vlč. Zrno pozvao je na razmišljanje o vjerničkom životu. »Lijep primjer imamo, sv. Klementa, papu i mučenika, koji je živio u vremenu kada kršćanstvo nije imalo slobodu. Oduševljen Isusom Kristom, nije se dvoumio kako treba živjeti i proživjeti svoj ljudski život – kao čovjek vjere i kao svjedok vjernosti Isusu Kristu. Mi vjerojatno nećemo proživjeti, niti završiti svoj ovozemaljski život kao sv. Klement, ali smo kao i on pozvani svjedočiti Isusa Krista«, poručio je vlč. Zrno okupljenim vjernicima. Pod misnim slavljem pjevanjem, uzveličao je zbor mladih iz Srijemske Mitrovice, predvođeni s. Cecilijom Tomkić.
I. Z.
Stoljeće i pol zrenjaninske katedrale
Svečana misa zahvalnica kojom su se Božji narod i službenici Crkve sjetili 150 godina od blagoslova katedrale sv. Ivana Nepomuka u Zrenjaninu proslavljena je u ovoj velebnoj crkvi 24. studenoga. Iako je ova crkva relativno mlada, zrenjaninski biskup ordinarij i predvoditelj misnog slavlja Ladislav Német potvrdio je da se na mjestu nje nalazila katolička crkva barem od 1332. godine. Suslavitelji na ovoj zahvalnoj euharistiji bili su apostolski nuncij u Srbiji Luciano Suriani, metropolit Beogradske metropolije Stanislav Hočevar, biskupi MBK sv. Ćirila i Metoda, te biskupi i umirovljeni biskupi susjednih biskupija u Mađarskoj i Rumunjskoj. Današnju zrenjaninsku katedralnu, tada župnu crkvu posvetio je prije točno 150 godina Josip Mihalović (1814. – 1891.), po rođenju Banaćanin iz Torde, kasniji čanadski kanonik, po podrijetlu hrvatsko-ugarski plemić, a po kasnijoj crkvenoj službi zagrebački nadbiskup (1870. – 1881.) i kardinal Rimske crkve (od 1877.), poznati obnovitelj zagrebačke katedrale stradale nakon potresa 1880. godine.
M. Tucakov
