Kultura

Lirika kao višeslojno zrcalo

Knjiga sabranih pjesama Jakova Kopilovića Ponad jablana sunce, koju je priredila Katarina Čeliković, sredinom studenoga ušla je u tisak, a objavljuje ju Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata u povodu 100. obljetnice rođenja jednog od najplodnijih hrvatskih bačkih pjesnika. Na gotovo petsto stranica, u knjizi sabranih pjesama poetski nas opus Kopilovića podsjeća »na viteza koji na straži života u liku Don Quijotea (‘Krošnje’) lirski bilježi mijene života kako prirode tako i ljudi«, piše u predgovoru priređivačica.
U nastavku predgovora se ističe kako Kopilovića sve navodi na pisanje, na onaj posebni začuđujući odnos prema svemu što ga okružuje te u stihu kaže: Čega se taknem postaje pjesma (U hramu stiha), a to potvrđuje i široka lepeza motiva ukotvljena u bačkoj ravnici koja plijeni ljepotom svojih pejzaža, ljudima i životom sa svim svojim šarolikim zbivanjima. Stoga se Jakov Kopilović može promatrati kroz višeslojno zrcalo – u njemu se ogledaju mijene prirode i ljudi, u potpunom prožimanju te u slici krajolika vidi ljudski život, a u životu ljudi promatra mijene iz prirode. 

Potpuni angažman

Iako bi mogao biti smatran pejzažnim lirikom, Kopilović je i urbani pjesnik. Sve slike, one koje prate naoko mirnu ravnicu i one koje prate život salašara ili radnika u rudniku ili tvornici, prožete su pjesnikovim potpunim angažmanom. U njegovom se odnosu prema prirodi i ljudima često čuje žudnja za rastom, u visine, što je zasigurno i poruka onome koji stihove čita: O što nisam jablan / što za suncem žudeć / raste u visine?! (Nizine). Stvarnost je često gruba, nevolja prepuna u kojoj se pjesnik utječe drugoj stvarnosti: Da sam mlinar stari, / ja bih svaki dan, / i u njemu mnoge stvari, / samljeo u san (Da sam mlinar), s vjerom u izlazak sunca koje je vječiti pjesnik. 
Kako je i sam u životu proživio mijene prožete sjajnim trenutcima ali i one teške, kojih je bilo više, s pravom ga možemo smatrati vitezom hrvatskoga pjesništva u Vojvodini, navodi priređivačica. 

Više od 700 pjesama

Knjiga Ponad jablana sunce sadrži više od sedamsto pjesama objavljenih u dvadesetak knjiga, od prve Daleko je sunce (1944.) do posljednje, objavljene posthumno Molitve vremena sadašnjega (2012.). S obzirom na broj pjesama, činilo se važnim sve pjesme staviti u jednu knjigu kako bi pjesnički opus bio dostupan kao cjelina. Najveći dio pjesama objavljenih u književnoj i drugoj periodici tako je ušao u ovu zbirku koja predstavlja pjesnički opus Jakova Kopilovića, navodi priređivačica.
Unutar knjige pjesme su podijeljene u devet velikih cjelina: Srce ravnice u mijenama vremena, Slike zavičajne, Tvrda kora kruha, Život je maratonska trka, Đerdan ljubavi, San o ženi, Medaljoni bezimeni, Pjesnik i riječi i Radost – pjesme o djeci. Unutar prve cjeline Srce ravnice u mijenama vremena nalazi se pet tematskih podcjelina Bački pejzaži, Proljeće raspliće kose, Medalje ljeta, Kolajne jeseni, Bijela gozba zime i Ritam ravnice. U sljedećem tematskom bloku, ravnica je predstavljena u slikama zavičaja kroz podcjeline Domovina – zemlja draga s izrazito domoljubnim emocijama i Subotica bila kroz koju pjesnik očituje iznimnu ljubav prema svom rodnom gradu i zavičaju. Cjelina s pjesmama socijalne tematike nosi naslov Tvrda kora kruha, a u dvjema se podcjelinama tematizira Novo doba, čiji je pjesnik svjedok, i Na skretnici života u kojoj su mnogi autobiografski elementi. Poput maratonca, čime se u stvarnosti vrlo uspješno bavio, najveći dio pjesama napisao je Kopilović na temu promišljanja o životu, te ova najveća cjelina nosi naslov Život je maratonska trka. Đerdan ljubavi ima pjesme u podcjelini Dragi portreti u kojoj toplo opisuje svoju obitelj, ali i stihove posvećene dragim prijateljima Prijatelju dragom u spomen. Stihovi posvećeni ženi nose naslov San o ženi, a svjedoče o ljubavi mladenačkoj i onoj zreloj, riječju, ljubavi koja nadahnjuje. Veliki je broj pjesama objavljen bez naslova, jednu je knjigu pjesnik nazvao Medaljoni, a u istoimenoj cjelini nalaze se pjesme bez naslova iz nekoliko knjiga. Pjesnik i riječi je cjelina sastavljena od pjesničkih poruka o riječima s notom testamenta. Pišući pjesme o djeci, Jakov Kopilović je sastavio knjigu vrlo intimnih lirskih zapisa o svojoj djeci, što je skupljeno u knjizi Radosti: pjesme o djeci, a ovdje je u istoimenoj cjelini s podnaslovima: Slikovnica djetinjstva, Igre i Ukorak s igrama. 

Bibliografski popis

Na kraju knjige nalazi se bibliografija pjesama Jakova Kopilovića, u kojoj je bibliografski popis objavljenih knjiga, potom antologija i zbornika u kojima su objavljene njegove pjesme, kao i popis uglazbljenih pjesama. U abecednom kazalu pjesama uz svaku pjesmu kronološki su navedene knjige u kojima je pjesma objavljena. 
Knjiga je tiskana kao četvrta u biblioteci Prinosi za istraživanje književne baštine, a likovno ju je opremio Darko Vuković. Tiskanje knjige pomogli su Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Beogradu. Po objavi, knjiga će se moći kupiti u ZKVH-u i subotičkoj knjižari Danilo Kiš.
(ZKVH)

Najave

24. 09. - Predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«

H. R. | 24. rujna 2026.

NIU »Hrvatska riječ« organizira predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«, koje će biti održano u četvrtak, 24. rujna, u »Sjenici« na »Risarskom salašu« (Bajmački put 2) u Đurđinu. Početak je u 18 sati.

15. 05. - 26. 09. - Tavankutsko kulturno lito

H. R. | 26. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Matija Gubec« i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta i ove godine priređuju tradicionalnu manifestaciju »Tavankutsko kulturno lito« i u okviru nje brojne događaje koji su počeli sredinom svibnja i traju do kraja rujna.

26. 09. - XVI. Tavankutski festival voća

H. R. | 26. rujna 2026.

XVI. Tavankutski festival voća i autohtonih rukotvorina bit će održan 26. rujna na Etno salašu Balažević s početkom programa u 10 sati.

03. 10. - Miholjski koncert u Slankamenu

H. R. | 3. listopada 2026.

Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo Stjepan Radić priređuje Miholjski koncert koji će se održati u subotu 3. listopada u Hrvatskom domu u Novom Slankamenu, s početkom u 18 sati.

10. 09. - Izložba Gorana Kujundžića u Beogradu

H. R. | 8. listopada 2026.

U prostorijama Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu otvorit će se izložba radova Gorana Kujundžića, akademskog slikara-grafičara, redovitog profesora na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.