Miro Kovač u posjetu
Hrvatima u Srbiji
Predsjednik vanjskopolitičkog odbora Sabora Republike Hrvatske doc. dr. sc. Miro Kovač bio je 9. studenoga u posjetu hrvatskoj nacionalnoj zajednici u Srbiji. Kovač se sastao s predstavnicima hrvatske zajednice u Srbiji, odnosno s delegacijom koju su činili predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov, međunarodni tajnik Hrvatskog nacionalnog vijeća Darko Baštovanović, vijećnik u novom sazivu HNV-a dr. sc. Darko Vuković i dr. sc. Darko Polić. Predsjednik saborskoga odbora ovom je prigodom posjetio i rodnu kuću hrvatskoga bana Josipa Jelačića u Petrovaradinu gdje je upoznat s detaljima oko otkupa rodne kuće bana Jelačića i tijekom procesa adaptacije prostora i njezinoga funkcioniranja.
Predstavnici Hrvata u Vojvodini su naglasili da je ovo kapitalni projekt i da će s okončanjem njezinoga preuređenja hrvatska zajednica u Srijemu dobiti svoj vlastiti prostor koji bi trebao biti centralnim dijelom njezinoga daljnjeg osnaživanja i okupljanja. Tomislav Žigmanov je Kovača i podrobnije upoznao s aktualnim položajem hrvatske zajednice u Srbiji, procesom EU integracija koji je ključan za unaprjeđenje cjelokupnoga položaja i ostvarivanja prava, kao i sa zaprekama koje postoje, te cjelokupnim društvenim ozračjem koje je još uvijek nepovoljno za Hrvate u Srbiji. Kovač je naglasio da Hrvati u Srbiji svakako mogu računati na potporu Hrvatske te da će se komunikacija i suradnja svakako nastaviti.
Miro Kovač je sudjelovao 9. studenoga u Beogradu na međunarodnoj konferenciji u organizaciji Beogradske nadbiskupije pod nazivom Europski identitet u povodu 100 godina od završetka Prvog svjetskog rata.
Press služba DSHV-a
Ustrojavanje Lektorata
na hrvatskom jeziku
Ustroj Lektorata hrvatskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu novosadskog Sveučilišta bila je tema prošlotjednog sastanka u Hrvatskom nacionalnom vijeću u Subotici kojemu su nazočile predstavnice Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO) Republike Hrvatske – pomoćnica ministrice za obrazovanje prof. dr. sc. Ivana Franić i viša stručna savjetnica u Ministarstvu Ivana Fakac. O ovom pitanju predstavnice Ministarstva i lektor hrvatskog jezika na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Novom Sadu dr. sc. Tomislav Ćužić razgovarali su s predstavnicima HNV-a – savjetnicom predsjednika Jasnom Vojnić, dopredsjednicom Odbora za obrazovanje Margaretom Uršal i predsjednikom Izvršnog odbora Darkom Sarićem Lukendićem te zastupnikom u republičkoj skupštini Tomislavom Žigmanovim.
Lektorat je veoma važan za hrvatsku zajednicu u Srbiji, jer time započinje njezina participacija u sustavu visokoškolskog obrazovanja, kaže jedan od sudionika sastanka Darko Sarić Lukendić.
»Lektorat je samo korak u realizaciji krajnjeg cilja, a to je osnutak Katedre za hrvatski jezik pri novosadskom Sveučilištu, što je prepoznato i kao jedna od aktivnosti u Akcijskom planu za ostvarivanje prava nacionalnih manjina vezanom za Poglavlje 23. Lektorat bi isprva trebao osigurati stjecanje jezičnih kompetencija nastavnog kadra koji već radi u nastavi na hrvatskom jeziku u Srbiji – od predškolske, preko osnovnoškolske do srednjoškolske razine. Potoji interes i da polaznici nastave budu i osobe koje se bave informiranjem na hrvatskom jeziku«, kaže Sarić Lukendić.
On dodaje kako ustrojavanje Lektorata podrazumijeva niz administrativnih i tehničkih predradnji. »Ustrojavanje novog sustava podrazumijeva niz radnji kako bi nastava mogla otpočeti. Program nastave bi trebao biti usvojen ovih dana i ako se to dogodi, vjerujemo da bi nastava mogla otpočeti već u drugom semestru ove školske godine. Ima tu i niz administrativnih i tehničkih pitanja, od prostorija gdje će se izvoditi nastava do nekih drugih«, kaže Sarić Lukendić dodajući kako će se pri uspostavi Lektorata koristiti pozitivni primjeri iz prakse drugih nacionalnih manjina – Mađara, Slovaka, Rusina i Rumunja – koje imaju svoje katedre već više desetljeća.
Podsjetimo, Memorandum o osnivanju Lektorata hrvatskog jezika i književnosti potpisan je sredinom lipnja u Rektoratu novosadskog Sveučilišta, a ovaj dokument, među ostalim, potpisali su i najviši dužnosnici ministarstava obrazovanja i znanosti Hrvatske i Srbije.
D. B. P.
Geoffrey Nice: Šešelju bi se morao oduzeti zastupnički mandat
Nekadašnji tužitelj Haškog suda (ICTY) Geoffrey Nice izjavio je za Radio Slobodna Europa da je zapanjujuće kako srbijanska vlast nije ponudila nikakvo objašnjenje zbog čega lideru radikala Vojislavu Šešelju nije oduzet zastupnički mandat.
»Ukoliko ne postoji valjan pravni osnov da se to ne učini, taj mandat bi mu se morao oduzeti«, rekao je Nice.
Šešelja je Haški sud osudio na desetogodišnju kaznu zatvora zbog poticanja deportacije i počinjenog progona Hrvata u mjestu Hrtkovci u Vojvodini 1992. godine.
Članak 88., stavak 3. Zakona o izboru narodnih zastupnika kaže da zastupniku prestaje mandat »ako je pravosnažnom sudskom odlukom osuđen na kaznu zatvora bezuvjetno u trajanju od najmanje šest mjeseci«, podsjeća RSE.
Činjenica da se Vojislavu Šešelju ne ukida zastupnički mandat »pokazuje da srpska vlast vjeruje da može napredovati prema Europskoj uniji, a da se ne osvrće mnogo ni na vlastite zakone, kao što se nije osvrtala ni na ratnu historiju Srbije koja je devedesetih kršila i međunarodno pravo«, ocjenjuje bivši haški tužitelj.
»To je i tužan primjer kako je veći državni interes da se zaštiti osuđeni za ratne zločine, nego žrtve njegovih zločina. Kako se to dogodilo, za mene je misterija. Kao što mi je i misterija u ime kojih to konkretnih političkih i geopolitičkih ciljeva zapadne sile pokazuju toliku toleranciju prema Srbiji koja se ne želi suočiti sa svojom ratnom prošlošću i, u ovom konkretnom slučaju, što protuzakonito postupa dozvoljavajući Šešelju da i dalje bude zastupnik«, kaže Geoffrey Nice.
H. R.
Fondacija Novi Sad 2021.
Platforma ПLU5 za promociju kulturne različitosti
Da Fondacija Novi Sad 2021. afirmira politiku kulturne raznolikosti u Novom Sadu i okolici potvrda je, kako navode iz Fondacije, platforma ПLU5 pokrenuta prošle godine koja svoju kulminaciju doživljava tijekom studenoga. Platforma obuhvaća četiri velike manifestacije koje se održavaju ovoga mjeseca: nedavno završeni Kazališni festival jezičnih manjina svijeta Synergy, Novosadski jazz festival (od 15. do 17. studenoga), Europsku konferenciju posvećenu manjinskim i lokalnim medijima (15. i 16. studenoga) te Multimedijalnu konferenciju suvremene ženske umjetnosti, teorije i aktivizma K.A.T. (od 19. studenoga do 1. prosinca).
Među ostalim, u okviru Novosadskog jazz festivala, publika će sutra (17. studenoga) imati priliku čuti tri big benda iz Ljubljane, Zagreba i Beograda koji će u prvom dijelu koncerta svirati zasebno da bi u drugom nastupili zajedno kao Jumbo Big Band. Kuriozitet je da će ova tri orkestra nakon 28 godina ponovno svirati zajedno.
Na otvorenju programa K.A.T. u ponedjeljak, 19. studenoga, u Galeriji ULUV-a performans će izvesti poznata hrvatska umjetnica Vlasta Delimar.
D. B. P.
U pripremi novi Zakon o državljanstvu Republike Hrvatske
Hrvatska radi na olakšavanju dobivanja državljanstva za svoje iseljenike. Naime, problem ne tako lakog stjecanja državljanstva istican je u puno navrata, a napokon se praktički pristupilo rješavanju ovoga problema. Prijedlog novog Zakona o hrvatskom državljanstvu Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske uputilo je u javnu raspravu. Pored ostalog, svatko tko ima hrvatskog pretka imat će pravo na državljanstvo.
Većina komentara u javnom prostoru svodi se na to kako treba pojednostaviti dobivanje hrvatskog državljanstva svima koji ga žele, a osobito hrvatskim iseljenicima i njihovim potomcima, bez obzira kad su se iselili. Kao jedan od glavnih razloga izmjena postojećeg Zakona, kako stoji u uvodu Prijedloga, jest inicijativa premijera Andreja Plenkovića pokrenuta radi afirmacije hrvatskog iseljeništva kako bi se pomoglo u rješavanju demografskih pitanja kroz olakšan postupak dobivanja državljanstva za pripadnike hrvatskog naroda u inozemstvu te hrvatskih iseljenika.
Hrvati koji svoju narodnost dokazuju ispravama, aktivnostima u zaštiti prava i interesa hrvatskog naroda ili sudjelovanjem u hrvatskim kulturnim i drugim društvima ne mogu zatražiti državljanstvo jedino ako za to postoje sigurnosne zapreke. Dokazivanje pripadnosti hrvatskom narodu neće biti potrebno za osobe čijim je roditeljima takva pripadnost već nedvojbeno utvrđena.
U postojećem zakonu pravo na dobivanje državljanstva za potomke iseljenika i njihove bračne drugove ograničeno je na treći stupanj srodstva (praunuci), a u novom prijedlogu državljanstvo može zatražiti srodnik u ravnoj crti u bilo kojem koljenu. Također, predlaže se i ukidanje obveze da ta kategorija stranaca mora znati hrvatski jezik i poznavati hrvatsku kulturu.
Također, stranci će jednom godišnje davati svečane prisege. Svaki stranac kojem će biti odobreno stjecanje hrvatskog državljanstva u budućnosti će, u povodu obilježavanja određenog državnog blagdana, morati položiti svečanu prisegu.
Iseljenici kao glavne probleme ističu teško stjecanje državljanstva te nemogućnost ostvarivanja prava glasa. »Nažalost i dan danas ljudi moraju putovati tisućama kilometara kako bi glasovali, to je neprihvatljivo«, smatra Ivan Grubešić iz savjeta Vlade za Hrvate izvan RH.
U svijetu živi oko 3 miljuna iseljenih Hrvata. Najviše ih je u SAD-u, oko milijun i 200 tisuća, Argentini 250 tisuća, Australiji između 150 i 300 tisuća, Kanadi oko 200 tisuća, Čileu oko 150 tisuća. Hrvatska vlada ih sve planira okupiti u registru iseljenika. Kako bi ih privukla natrag, organizirat će im i ljetne škole jezika.
S. J.
Unaprjeđenje položaja
Romkinja i Roma
Pokrajinski tajnik za socijalnu politiku, demografiju i ravnopravnost spolova Predrag Vuletić uručio je u srijedu ugovore predstavnicima lokalnih samouprava kojima su odobrena sredstva na dva natječaja za programe unaprjeđenja položaja Romkinja i Roma.
»Kako su problemi romske populacije najčešće ostavljeni lokalnim samoupravama da ih procijene i nađu rješenje, kroz projekte i sufinanciranje pokušavamo motivirati lokalne samouprave na rješavanje tih problema«, istaknuo je Vuletić.
Za angažiranje koordinatora za romska pitanja odobreno je pet projekata, u ukupnom iznosu od 1.200.000 dinara u općinama: Vršac, Senta, Bačka Palanka, Ruma i Novi Bečej.
»Angažiranjem koordinatora pokušavamo napraviti kontakt i posredujemo između pripadnika romske populacije i tijela uprave. Osim ovog, realiziran je i natječaj za izradu i realizaciju lokalnih akcijskih planova za unaprjeđenje položaja Roma u području stanovanja, u iznosu od 3.000.000 dinara, čime ćemo pokušati rješavati jedan od najčešćih problema romske populacije – stambeno pitanje«, rekao je Vuletić.
Ovogodišnjim natječajem sufinancirane su lokalne samouprave: Bački Petrovac, Senta, Srijemski Karlovci, Bačka Palanka, Pančevo, Kikinda i Subotica.
Pokrajinska zastupnica Jelena Jovanović je istaknula kako je na ovaj način lokalnim samoupravama omogućena dodatna podrška i istovremeno je predstavljen primjer partnerskog i odgovornog odnosa svih razina vlasti prema romskoj zajednici.
H. R.
